Afte

Afte – česte, neugodne i bolne

Usna šupljina predstavlja jedinstvenu cjelinu čija je osnovna uloga žvakanje i gutanje hrane, te govor. Uravnoteženost svih bioloških procesa u ustima ima za posljedicu oralno zdravlje. Narušavanje te ravnoteže uzrokuje pojavu oralnih bolesti koje utječu na kvalitetu života pojedinca.

Afte

Afte, stručnim nazivom rekurentni aftozni stomatitis (RAS), poznate su i pod nazivom recidivirajući stomatitis, recidivirajuće aftozne ulceracije. Vrlo su neugodna bolest sluznice usne šupljine.

Afte su neinfektivne, okrugle, jasno ograničene bolne i recidivirajuće ranice (ulceracije) u ustima. Riječ je o oštećenjima pravilnog kružnog ili ovalnog oblika, sa žućkastim dnom i crvenim rubom.  Dan ili dva prije nastanka afte, bolesnik na tom mjestu osjeća peckanje i/ili svrbež. Zatim se formira bijela papula koja prelazi u ulkus i raste.

Broj, veličina i učestalost pojavljivanja afti  je različita. Pojavljuju se i do nekoliko puta godišnje. Uglavnom se pojavljuju na sluznici donje usne, dnu usne šupljine i donjoj strani jezika. Rjeđe zahvaćaju obraznu sluznicu, sluznicu gornje usne i meko nepce, a na zubnom mesu (gingivi) i tvrdom nepcu se ne pojavljuju.

Može se reći da afte obilježava nepredvidiv nastanak i ponavljanje. Bolest se prvi puta obično pojavljuje u djetinjstvu ili adolescenciji. Prisutna je u cijelom svijetu i javlja se u oko  20% populacije, češća je kod žena između 20. i 40. godine života višeg socioekonomskog statusa.

Najčešći predisponirajući faktori u nastanku afti:

  • Naslijeđe – dokazano je djeca s oba pozitivna roditelja imaju 90% šanse za razvoj RAS-a dok djeca zdravih roditelja imaju samo 20%.
  • Imunološki poremećaji – dokazano je da afte nisu klasična autoimuna bolest. Ne postoji povezanost sa sistemskim autoimunim bolestima, nisu pronađena autoantitijela, a afte imaju tendenciju spontanog nestanka.
  • Hematološki poremećaji – nedostatak željeza, folne kiseline ili vitamina B12 pronađeni su kod 20% bolesnika. Nakon njihove nadoknade, ovisno o deficitu, u više od 50% bolesnika poboljšava se klinička slika ili rjeđe – uslijedi potpuno izlječenje.
  • Malapsorpcija – vezana uz gastrointestinalne bolesti. U bolestima probavnog sustava, kao što su Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i glutenska enteropatija, afte se mogu pojaviti sekundarno kao posljedica smanjene apsorpcije minerala i vitamina. U manjem broju slučajeva (4-9%) mogu biti prvi znak Crohnove bolesti ili glutenske enteropatije. Što se tiče Helicobactera pylori, njegova uloga u nastanku afti još nije razjašnjena, iako je kod manjeg broja bolesnika primijećeno znatno poboljšanje kliničke slike nakon njegove eradikacije.
  • Endokrini faktori – RAS je povezan s padom razine progesterona u lutealnoj fazi menstrualnog ciklusa.
  • Emocionalni stres – iako emocionalni stres može potaknuti izbijanje afti, točan mehanizam reakcije još nije poznat. Pretpostavlja se da stres povisuje lučenje hormona kortizona koji oslabljuje imunološki sustav.
  • Mehaničke ozljede, odnosno traume u usnoj šupljini (stomatološki zahvati, zubna četkica, griženje usana, napuknut aparat za zube).
  • Natrij lauril sulfat – detergent u preparatima za njegu usne šupljine, pastama i vodicama.
  • Neki lijekovi – alendronat, protuupalni nesteroidni lijekovi npr. aspirin, ibuprofen.
  • Imunološke bolesti – ulceracije nalik aftama mogu se vidjeti u bolesnika s HIV-om, neutropenijom.
  • Fizička iscrpljenost i oslabljen imunitet.
  • Alergije i osjetljivost na određenu hranu (gluten).
  • Začinjena, slana i kisela hrana.
  • Rjeđa pojavnost kod pušača – prestanak pušenja može izazvati nastanak afti.
  • Osjetljivost na određenu hranu posebno čokoladu, kavu, jagode, sir, jaja, orašaste plodove.

 

Poznato je da afte nisu infektivne, zarazne niti prenosive seksualnim kontaktom. Afte su bolne i stoga vrlo neugodne za pacijenta, a terapija je simptomatska i uključuje lokalno anestetike i antimikrobne lijekove, lokalnu ili sustavnu primjenu kortikosteroida, te imunostimulacijsku i vitaminsku terapiju. Afte se često ponavljaju i stoga utječu na kvalitetu života, no prognoza bolesti je dobra, jer recidivi obično prestaju u starijoj životnoj dobi.

Postoje tri oblika afti:

  • male afte su najčešće, promjera manjeg od 10 mm, izbijaju u jednom ili više malih ulkusa, cijele sedam do deset dana bez ožiljka. Ne javljaju se na sluznici gingive i tvrdog nepca. Obično se javljaju na nekeratiziranoj sluznici usana, obraza, dnu usne šupljine. Blijedo žute su boje i tkivo okolo izgleda crveno i natečeno. Nisu posebno bolne.
  • velike afte su duboke ulceracije promjera većeg od 10 mm koje se najčešće nalaze na usnama, mekom nepcu i ždrijelu. Pojavljuju se rjeđe, traju dulje – tjednima pa i mjesecima, te mogu zahvatiti i keratiziranu sluznicu, bolne su i cijele sa ožiljkom.
  • herpetiformne afte su najrjeđi oblik, veličine su milimetar do dva, izuzetno su bolne, masovne i javljaju se na mjestima na kojima i male afte (na nekeratiniziranoj sluznici) i oblikuju velike nepravilne ulceracije. Pojavljuju se toliko često da mogu konstantno postojati u ustima. Usprkos nazivu, nemaju veze s herpesom.

Dijagnosticiranje i tretiranje  afti:

RAS se uglavnom dijagnosticira isključivanjem drugih bolesti. Dijagnoza afti postavlja se na osnovi karakteristične kliničke slike i anamnestičkih podataka, a specifični testovi ne postoje. Biopsija je indicirana samo u iznimnim slučajevima, kad klinički nalaz nije tipičan, pa se želi isključiti druga bolest, najčešće karcinom u usnoj šupljini.

U većini slučajeva afte spontano nestaju stoga nije nužan odlazak liječniku ili stomatologu.

Afte

Ako smetnje potraju duže od tri tjedna ili se stanje pogorša, bolesnike je potrebno liječiti, jer su afte neugodne i bolne.  Liječenjem samo smanjujemo bol kad se afta već pojavi i pomažemo da zacijeli što brže.

Ne postoji tretman kojim ćemo prevenirati nastanak afti. U slučaju izrazito bolnih afti može se upotrijebiti lokalni anestetik u gelu. Ordiniraju se također preparati koji pospješuju epitelizaciju.  Uz preporuku liječnika, primjenjuju se topički kortikosteroidi u obliku masti i kapi. Kortikosteroidi suprimiraju upalu i ubrzavaju cijeljenje te samim time smanjuju bol i skraćuju trajanje afti. Isključivo su simptomatska terapija. Preporučljivo je uzimati preparate koji poboljšavaju imunitet. Za liječenje velikih afti daju se injekcije kortikosteroida oko same promjene.

Uz navedenu terapiju, za  sprječavanje sekundarne infekcije primjenjuju se  antiseptične otopine za usta na bazi klorheksidina, heksetidina ili  triklosana nekoliko puta na dan. One također smanjuju neugodu i bol. Preparati u obliku spreja, otopine ili pastila koji sadrže benzidamin isto mogu olakšati tegobe i smanjiti bol.

Kao prevenciju nastanka afti treba upotrebljavati četkicu s mekanim vlaknima i malom glavom.

Afte

Ne treba raditi grube poteze prilikom pranja zubi, treba prati zube najmanje dva puta dnevno i redovito posjećivati stomatologa. Treba izbjegavati začinjenu i jako slanu hranu te hranu koja ima oštre rubove. Konzumiranje većih količina jogurta pokazalo je pozitivno djelovanje zbog sadržaja acidofilnih kultura bakterija koje pomažu u zacjeljivanju afti. Preporuča se uzimanje zelenog povrća i žitarica radi prirodnog izvora vitamina B-kompleksa.

Bolesnicima s ustanovljenim nedostatkom željeza, folata, vitamina B12 i cinka potrebno je ordinirati adekvatnu nadomjesnu terapiju. Korištenje određenih dodataka prehrani može pomoći pri cijeljenju i smanjenom nastanku afti. Aminokiselina lizin pokazala se odličnom u olakšavanju tegoba i to u dozi od 1000 mg uz svaki obrok.

Različiti biljni pripravci mogu biti vrlo korisni u tretiranju afti npr. grgljanje čaja od nevena, čaja od kadulje. Većina njih sadrži tanine koji imaju adstringento i antiseptičko djelovanje. Korijen sladića može se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa drugim biljkama kao što su kadulja i mira. Učinkovit je u cijeljenju rana u usnoj šupljini, ali i u liječenju upaljenog grla. Ispiranje usta aloe verom može biti od velike koristi. Propolis, prirodni proizvod, također ima svoje mjesto u tretmanu afti.

Ženama kod kojih afte nastaju ciklički u skladu s menstrualnim ciklusom ili kao reakcija na hormonalni status uspostavljen oralnim kontraceptivima, moguće je propisati oralne kontraceptive ili ih zamijeniti drugima.

Bitno je znati da sve ulceracije u usnoj šupljini nisu afte. Ulceracije mogu biti znak skrivene bolesti. Karcinom usne šupljine ponekad započinje kao nespecifična ulceracija koja ne zacjeljuje. Ako ulceracija traje dulje od tri tjedna bez cijeljenja ili je drugačija u nekom pogledu, treba obvezno posjetiti liječnika. To je osobito važno kod pušača. Biopsijom se to može potvrditi ili opovrgnuti.

Iako vrlo učestale, afte su još uvijek prilično nerazjašnjena bolest, a unatoč brojnim istraživanjima, terapija se i dalje zasniva na smanjenju boli i bržem cijeljenju promjena.

 

Pročitajte još:

Žgaravica i GERB

Hemoroidi

Metabolički sindrom

Usluge Ljekarni Zagrebačke županije

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.