Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest ili normalno starenje?

Gotovo svakodnevno možemo čuti kako Hrvatska stari. Slična je situacija diljem zapadne Europe i modernog svijeta. Životni se vijek ljudi produljuje, što sa zdravstvenog aspekta donosi i neke nove probleme.

Mi ljekarnici u  svakodnevnom smo kontaktu najvećim dijelom upravo sa tom dobnom skupinom ljudi  kojoj je zdravlje očekivano i najugroženije. Primjećujemo kako naše društvo još uvijek nije dovoljno osviješteno o problemima i potrebama starijih osoba. Tako je u nas opće prihvaćeno da starije osobe zaboravljaju. To se smatra normalnim dijelom starenja. No da li je to uistinu tako? U kojoj mjeri se radi o tzv. normalnom starenju, a u koliko slučajeva se radi zapravo o ozbiljnoj bolesti?

Šokantna je činjenica da će veliki broj tzv. „baby boom“ generacije provesti svoje umirovljeničke dane kao osobe sa Alzheimerovom bolesti ili će pak biti njegovatelji oboljelog. Ova bolest najčešće se javlja iza 65. godine života. Oko 5% populacije u dobi od 65 godina boluje od Alzheimerove bolesti, dok u dobi od 90 godina čak više od 50% ljudi boluje od nje. Uz pretpostavku da će se životni vijek i dalje produljivati opravdano je govoriti o potencijalnoj epidemiji ove bolesti u budućnosti.

Alzheimerova bolest

Prvi se put spominje 1906. godine. Opisao ju je njemački psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po kojem je i dobila ime. Slabo se spominje do zadnjeg kvartala 20. stoljeća kada se sve glasnije govori o njoj. Veliku zaslugu u osvješćivanju javnosti o ovoj bolesti možemo pripisati američkom predsjedniku Ronaldu Reganu. Nažalost kasnije je i sam postao žrtvom ove teške bolesti. Uz njega u osvješćivanju o težini ove bolesti uvelike je doprinio i veliki američki glumac Charlton Heston koji je također bolovao od Alzheimerove bolesti.

 Alzheimerova bolesti – kako prepoznati simptome?

Oboljeli pokazuje obično desetak znakova koji nas mogu navesti na zaključak da se radi o njoj. Poremećaj pamćenja i to na način da se zaboravljaju događaji koji su se nedavno desili najčešće je prvi pokazatelj. Potom se javljaju poteškoće u izvođenju svakodnevnih aktivnosti poput problema u održavanju osobne higijene, zatim stalno zametanje sitnih stvari poput ključeva. Česte su poteškoće govora, pisanja i čitanja. Javljaju se gubitak prostorne i vremenske orijentacije odnosno nesnalaženje na već prije poznatim mjestima. Također se javljaju i pogrešne procjene i odluke poput nepoznavanje vrijednosti novca. Zatim poremećaj apstraktnog mišljenja npr. nerazumijevanje ispunjavanja formulara ili pak nerazumijevanje riječi poput „ljubav“ ili „sreća“. Učestalo se gube stvari. Česte su promjene raspoloženja i ponašanja. Potom promjena osobnosti te gubitak koncentracije i interesa. Oboljeli se osjeća napušteno, osamljeno i zaboravljeno. S vremenom osoba postaje u potpunosti ovisna o tuđoj pomoći, jer doslovce zaboravi sve od čitanja, pisanja, govora, oblačenja, držanja pribora za jelo.

Alzheimerova bolest

Naravno da se tada veliki teret bolesti prelijeva na onu osobu koja se skrbi o pacijentu. Njegovatelj je prisiljen zanemariti svoj život i 24 sata mora biti u službi oboljelog i tako godinama. Suočen je sa njegovim strahovima i halucinacijama, pa sve do potpunog gubitka komunikacije sa oboljelim. U teškim stadijima bolesti pacijent može postati psihotičan sa halucinacijama, inkontinencijom, potpunim isključivanjem od okoline. Česta je i disfagija odnosno nemogućnost gutanja. Bolest obično traje 7 – 9 godina nakon postavljanja dijagnoze, a na kraju najveći postotak oboljelih podlegne od upale pluća.

Tri jednostavna testa

Ukoliko u svojoj okolini primjećujete osobu sa navedenim simptomima, ali još uvijek niste sigurni radili se doista o Alzheimerovoj bolesti možete se poslužiti sa tri vrlo jednostavna testa koji vam mogu pomoći u prepoznavanju bolesti.

  • Test tri riječi

Na komad papira napišite tri jednostavne riječi, pokažite napisano osobi i uklonite papir. Nakon dvije minute zamolite osobu da vam ponovi te tri riječi.

  • Test crtanja sata

Zamolite osobu da vam nacrta sat, da u njega smjesti brojeve i kazaljke sa prikazom određenog vremena.

  • Test brzine nabrajanja životinja

Zamolite osobu da u 60 sekundi nabroji što više životinja.

Ukoliko primijetite nemogućnost osobe da izvede ova tri jednostavna testa tada se vjerojatno radi o Alzheimerovoj bolesti. Danas postoje i složeniji testovi za dijagnosticiranje i praćenje napredovanja ove bolesti.

Alzheimerova bolest

Liječenje

Što se tiče liječenja, za sada je ovo još uvijek neizlječiva bolest. Uzrok bolesti također još nije razjašnjen, ali se zna da oštećenje moždanih stanica nastaje zbog utjecaja nakupljanja amiloidnog plaka. Ipak postoje lijekovi koji usporavaju tijek bolesti i značajno doprinose kvaliteti života oboljelih. Registrirani su i u nas, a mogu se dobiti na recept. Osim lijekova ovakvim pacijentima se preporuča primjena enigmatike, slaganja puzzli, čitanje, uključivanje u razne sekcije i društva, odnosno preporuka je učiniti ih što aktivnijim.

Od dodataka prehrane smatra se da omega 3 masne kiseline, vitamini, te NADH imaju povoljan učinak na moždane strukture. Novija istraživanja pokazuju kako orasi i bobičasto voće također mogu djelovati preventivno. Puno se istražuje i kurkuma u koju se polažu velike nade, kako kod ove bolesti tako i kod nekih vrsta tumora. Za sada su potrebna daljnja istraživanja na ovim poljima.

Ukoliko imate dodatnih pitanja slobodno se obratite u jednu od naših šesnaest ljekarni. Naši ljekarnici dodatno su educirani vezano uz ovu problematiku. Dodatne informacije također možete pronaći i na internetskim stranicama Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest.

Pročitajte još:

Dijabetes ili šećerna bolest

Zatvor ili opstipacija

Imunološki sustav – naš štit od bolesti

Gripa

Kako čitati i razumjeti upute o lijeku?

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.