Atopijski dermatitis
ATOPIJSKI DERMATITIS – noćna mora suhe kože
Porast broja oboljelih, posebno zadnja dva desetljeća, svrstava atopijski dermatitis u jednu od najčešćih dermatoloških bolesti. Riječ je o kroničnoj recidivirajućoj bolesti, koja se manifestira osjetljivom, suhom kožom s eritemima i osjećajem snažnog svrbeža, koji se ciklično mijenjaju kao i bolest. I sam naziv tog dermatološkog poremećaja – „a-topijski”, upućuje na činjenicu da nema pravila na kojem će se mjestu na koži bolest pojaviti.
U praksi se često susreću i sinonimi za atopijski dermatitis kao neurodermitis ili atopijski ekcem. Najčešće se pojavljuje kod male djece (čak 90% pacijenata simptome je imalo do pete godine života), ali je jednako moguće da se bolest pojavi i kod adolescenata i u odrasloj dobi.
Kožne promjene javljaju se na licu, trupu i ekstremitetima, s tim da lokalizacija najčešće ovisi o dobi. U prvim mjesecima života simetrično zahvaća čelo i obraze, te se širi na vlasište, gornji dio tijela, vanjsku stranu ruku i nogu. Tijekom druge i treće godine života javljaju se karakteristični plakovi na vratu, zapešću, u pregibima koljena i laktova. U kasnijem djetinjstvu i adolescenciji ekcemi ostaju u pregibima velikih zglobova, uz promjene na vjeđama, šakama i stopalima.
Čak 50% pacijenata koji su u djetinjstvu imali iskustvo s atopijskim dermatitisom, kasnije u odrasloj dobi obolijevaju od astme ili su skloni alergijskim rinitisima i alergijama na hranu. Unatoč iznimnom napretku dermatološke znanosti, još uvijek je nerazjašnjeno zašto je incidencija atopijskog dermatitisa danas čak i 3-4 puta veća nego prije 50 godina. Promjene u okolišu i atmosferi, zapadnjački način života, promjene higijenskih navika i prehrane, genetika, disregulacija imunološkog sustava, kompleksan je sklop okidača bolesti.
Atopijska se konstitucija češće nasljeđuje preko majke. Razlikujemo “intrinzični” nealergijski tip i “ekstrinzični” alergijski oblik atopijskog dermatitisa kod kojeg je i veća učestalost razvijanja respiratornih tegoba (bronhalna astma i alergijski rinitis).
Suha koža je glavni simptom atopijskog dermatitisa. U atopičnoj koži postoji poremećaj epidermalne zaštite, posebice sinteze epidermalnih lipida, metabolizma masnih kiselina i povećanog gubitka vode. Suha koža omogućuje lakši prodor alergenima, iritansima i patogenim mikroorganizmima što pogoduje nastanku upale. U upalnim promjenama javlja se konstantan svrbež, a pojačava ga stres zbog narušene kvalitete života. Češanje i svrbež iritirane kože kojoj je narušena barijera izazivaju dodatna oštećenja što može rezultirati sa sekundarnom bakterijskom ili virusnom infekcijom.
Njega i liječenje
Temelj kvalitetne njege atopične kože obuhvaća normalizaciju hidrolipidne barijere, smanjenje svrbeža i iritacije, poticanje cijeljenja kože i sprečavanje reaktivacije bolesti.
Smjernice za liječenje atopijskog dermatitisa obuhvaćaju:
- primarnu edukaciju pacijenata/roditelja o bolesti,
- olakšavanje i liječenje simptoma,
- optimalnu hidrataciju i regeneraciju kože,
- prevenciju sekundarnih komplikacija (vezanih uz grebanje i češanje, psihološki aspekt).
Spoj pravog lijeka, pravog kozmetičkog proizvoda, kvalitetnog dodatka prehrani (i pravilne prehrane) te relaksacija i psihološka podrška, svakako su dobitna kombinacija za liječenje atopijskog dermatitisa. Često je potrebna i individualizacija terapije zbog mnogobrojnih čimbenika koji utječu na kliničku sliku pacijenta. Od izuzetne važnosti za tijek bolesti je i sama suradljivost pacijenta.
U akutnim fazama bolesti se najčešće propisuju kortikosteroidne kreme, a u terapiju se često uključuju i antibiotici, antihistaminici, lokalni inhibitori kalcineurina. Ipak dugotrajna primjena kortikosteroida ima svoje ozbiljne nuspojave. Tijekom terapije pacijenti trebaju biti pod nadzorom liječnika i reducirati primjenu na “svoju ruku”.
U fazama održavanja nezaobilazne su emolijentne kreme, pravilna higijena kože (uljne kupke u toploj, ne vrućoj vodi 10-tak minuta i nakon toga nanošenje emolijentnog pripravka) i prehrambeni režim. Emolijentne kreme regeneriraju barijeru kože i smanjuju transepidermalni gubitak vode. Aktivni sastojci takvih krema su ekstrakt zobi, dekspantenol, omega masne kiseline (posebno gama-linolenska kiselina), hidrolat hamamelisa, ekstrakt sladića sa svojim protuupalnim i regenerirajućim svojstvima. Što je stupanj suhoće veći, potrebno je češće nanositi navedene emolijentne preparate.
Biljna ulja koja povezujemo s atopijskim dermatitisom su ulje noćurka i ulje boražine.
Noćurak i boražina, okrunjeni prekrasnim cvjetovima, poklanjaju nam pravu malu riznicu omega masnih kiselina. I to one koja najviše nedostaje u atopičnoj koži. Naš organizam je fino izbalansirani mehanizam u kojem svaka mala odstupanja esencijalnih tvari dovodi dugoročno do neželjenih posljedica na pojedini organski sustav. Tako da ulje noćurka i boražine povoljno djeluje na kožu sklonu atopiji, bilo da se primjenjuje oralno ili izvana u sastavu kozmetičkog preparata. GLA se može naći i u nekim drugim biljnim uljima kao što su ulje trputaste lisičine i ulje crnog ribiza. Visoka cijena ovih ulja limitiraju njihovu širu primjenu.
Hidrolat hamamelisa je jedan od rijetkih hidrolata priznat od strane medicine i službeno odobren od ESCOP-a za regeneraciju kože. Pogodan za njegu kože svih dobnih skupina, od najranijeg djetinjstva. Hidrolat hamamelisa diskretnog mirisa koji podsjeća na jesensko lišće, pomaže zacijeliti oštećenu i osjetljivu kožu. Udružen s uljem noćurka dolazi u Dr Stribor SOS kremi, kao prva pomoć takvoj suhoj, atopičnoj koži. Lanolinski sustav kreme omogućuje dugotrajnu zaštitu i hidrataciju. Formulacija koja ima temelj u povijesti magistralnih ljekarničkih receptura, obogaćena je novim znanstvenim spoznajama o prirodnim sirovinama.
Dr Stribor SOS krema sadrži samo provjerene, sigurne i ispitane sastojke. Tu su i neizostavni čuvari suhe i oštećene kože: aloa vera, dexpantenol i alantoin koji sinergistički i aktivno sudjeluju u regeneraciji. Pravi melem ne samo kod atopije, već i kod suhih ispucanih ruku u razdoblju koje nam dolazi. Vjetar, hladnoća, suhi zrak u zatvorenim prostorima, prvo ostave traga na izloženim dijelovima kože. Ruke i usnice najčešće su prve na udaru nepovoljnih vremenskih uvjeta. Krema je namjerno lišena mirisnog eteričnog ulja koje može izazvati reakciju preosjetljivosti, što takvoj koži najmanje treba. Možda ne osvaja mirisom i teksturom, ali pruža drugu vrste ugode. Osjećaj olakšanja od zatezanja, svrbeži i peckanja – neugodnih simptoma koji nas sputavaju u svakodnevnom životu.
Pročitajte još i:
Povišena temperatura kod djece