Crijevne viroze

Crijevne viroze ili gastroenteritisi

Crijevne viroze ili gastroenteritisi su vrlo česte infekcije, obično popraćene proljevom, grčevima u trbuhu, mučninom i povraćanjem te u većini slučajeva i blagom temperaturom.

Proljev je nespecifičan simptom širokog spektra gastrointestinalnih poremećaja, posljedica je smanjene apsorpcije vode iz crijeva u plazmu te povećana ulaska tekućine u debelo crijevo.

U gastrointestinalne infekcije ubrajamo infekcije uzrokovane virusima, bakterijama i parazitima. S obzirom na pojavnost gastroenteritisa, najčešći uzročnici akutnog proljeva su virusi, tipični za zimski period. Rjeđi su uzrok bakterije, uglavnom nakon konzumacije zaražene hrane kao i kod putničkog proljeva ljeti.

Vrste virusnih crijevnih viroza

Virusi su uzročnici 30-40% infektivnih proljeva u razvijenom svijetu, što virusne crijevne viroze dovodi na 2. mjesto najčešćih bolesti. Put njihovog prijenosa uglavnom je fekalno-oralni (neopranim rukama te konzumacijom zaražene hrane i vode), a moguć je prijenos i kapljičnim putem.

Rotavirus

Infekcije u djece su najčešće uzrokovane rotavirusom. Rotavirusne infecije se najčešće javljaju zimi u podnebljima s umjerenom klimom. Rotavirus je vrlo virulentan, djeca mogu širiti virus neposredno prije pojave simptoma sve do 7 dana nakon završetka bolesti.

Norovirus

Drugi po pojavnosti virusni uzročnik gastroenteritisa je norovirus. Norovirus je vrlo zarazan i može uzrokovati iznenadne napadaje teškog povraćanja i proljeva, bol u trbuhu i grčeve, slabost i bol u mišićima te vrućicu. Simptomi obično počinju 1 do 2 dana nakon izlaganja virusu, a traju najčešće 3 do 4 dana.

Važno je razlikovati virusne gastroenteritise od proljeva druge etiologije. Na virusnu zarazu možemo posumnjati kada je povraćanje jako izraženo, a  period inkubacije duži od 14 sati te kad se simptomi povlače unutar 4 dana. Vrućica, grčevi te krv i sluz u stolici upućuju na infekciju parazitima ili bakterijom.

Infekcije rotavirusima, adenovirusima i astrovirusima mogu se brzo dijagnosticirati upotrebom komercijalnih testova baziranih na otkrivanju virusnih antigena u stolici.

Bakterijski uzročnici crijevnih infekcija

Salmonella

Visoke ljetne temperature predstavljaju pogodne uvjete za razmnožavanje bakterija u hrani, posebice bakterija iz roda Salmonella.

Salmonella ulazi u tijelo kroz probavni sustav, a za razvoj bolesti kod zdravih osoba je potreban velik broj kolonija. Infekcija obično nastaje kao rezultat masivnog unosa hrane gdje se bakterija nalazi u velikim koncentracijama.

Simptomi infekcije salmonelom javljaju se 12 do 24 sata nakon konzumacije kontaminirane hrane, iznenadnim nastupom glavobolje, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu oko pupka, proljevom, mučninom i povraćanjem.

Zbog svega navedenog često se javlja teška dehidracija, posebice kod djece.

Vrste hrane kao što su proizvodi na mliječnoj bazi, kremasti kolači i nedovoljno termički obrađena hrana, iznimno su prikladne za širenje bakterijskih uročnika gastroenteritisa.

Zlatni stafilokok

Važan uročnik bakterijskog trovanja hranom je i zlatni stafilokok. U hranu ulazi s kože ili sluznice kolonizirane osobe tijekom pripreme hrane te tamo luči enterotoksin otporan na zagrijavanje i kraću termičku obradu. Ovakav tip trovanja obično se javlja kad se pripremljeni obrok polagano hladi te se dulje vremena nalazi na sobnoj temperaturi.

Simptomi kod bolesti uzrokovane stafilokoknim enterotoksinom se javljaju vrlo brzo, već 2 do 3 sata nakon konzumacije zaražene hrane. Tjelesna temperatura obično nije povišena, a drugi simptomi nalikuju simptomima trovanja salmonelom.

Crijevne viroze i liječenje

Liječenje akutnih gastroenteritisa je nespecifično te se temelji na nadomještanju tekućine i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih proljevom i povraćanjem. Na taj način se pokušava spriječiti dehidracija koja bi mogla dovesti do teških komplikacija.

Oralna rehidratacijska terapija (ORT) dostupna je u obliku prašaka koji se otapaju u tekućini ili u obliku soka.

Terapija antidijaroicima i adsorbensima može olakšati simptome, no valja ih izbjegavati u pacijenata s visokom temperaturom ili ako u stolici ima krvi.

Gladovanje treba izbjeći kako ne bi uslijedila malnutrijcija, pacijent treba nastaviti s laganom, lako probavljivom prehranom (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće te pečene jabuke), a kod dojenčadi ne treba smanjivati niti prekidati podoje.

Potrebno je izbjegavati dijetalne proizvode sa sladilima, masnu hranu i hranu bogatu vlaknima.

Crijevne viroze i učinkovitost probiotika

Sve je veći broj dokaza o terapijskoj učinkovitosti probiotika. Probiotici su kulture živih mikroorganizama koje pokazuju korisno djelovanje na crijevnu mikrofloru i skraćuju trajanje proljeva te intenzitet simptoma.

Znanstveni dokazi su jasni za dva probiotska soja, a to su Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces (S) boulardii. Za preporuku je važno znati da su probiotici učinkovitiji u vodenom (virusnom) proljevu te da im je učinkovitost izraženija u skraćenju trajanja proljeva, a ne u broju ili volumenu stolica.

Trebaju se primijeniti kao dodatak rehidraciji koja ostaje najvažniji dio liječenja te ih primijeniti u odgovarajućoj dozi, rano u tijeku bolesti, poželjnije tijekom prva 2 dana trajanja proljeva.

Probiotici u liječenju proljeva

DODATNI SAVJETI

• temeljito i učestalo pranje ruku, pogotovo prije svakog jela ili rukovanja s hranom
• temeljito pranje voća, povrća
• dobra termička obrada mesa i ribe
• izbjegavati vodu i led nepoznatog podrijekla kao i sirovu hranu
• cijepljenje protiv rotavirusa
• dobro oprskrbljena kućna apoteka ( probiotik, rehidratacijske soli, analgetik i antipiretik).

Pročitajte još i:

Probiotici uz terapiju antibiotikom

Povišena temperatura kod djece

Zatvor ili opstipacija

Gripa

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.