Kandida – kako se boriti protiv nje?

Borba protiv kandide

Gljivica imenom Candida albicans sastavni je dio mikroflore i normalo kolonizira probavni trakt i vaginalnu floru. No, ta se oportunistička gljivica može preobraziti u patogeni mikroorganizam i uzrokovati niz raznih poremećaja koji dovode do bolesti, ovisno o uvjetima gdje se nalazi.

Postoji mnogo vrsta kvasnih gljivica od kojih je najznačajnija Candida albicans. Ona živi u probavnom traktu i u rodnici te se pod određenim okolnostima može pretvoriti u patogeni oblik.

U normalnim okolnostima, kontrolu nad kvasnim gljivicama drže dobroćudne bakterije, imunološki sustav i uravnotežena pH vrijednost.

Suvremeni stil života, brza hrana, pretjerani unos šećera, stres, rutinsko propisivanje antibiotika, kontracepcijske pilule i pojedini lijekovi uzrokuju disbalans – nedostatak korisnih sojeva i prekomjerno razmnožavanje loših sojeva te pojave bolesti.

Najčešće se javljaju:

  • vulvovaginalna kandidijaza,
  • oralna kandidijaza,
  • a infekcija se može javiti i na koži.
Najčešći simptomi kod infekcije kandidom
  • snažna želja za slatkom hranom,
  • loš zadah,
  • bijele naslage na jeziku,
  • vjetrovi i napuhnutost,
  • osjećaj prezasićenosti,
  • suha sluznica i koža,
  • povišena razina šećera u krvi,
  • hladne ruke i stopala,
  • hemoroidi,
  • proljev ili zatvor,
  • svrbež i iscjedak iz rodnice.

Parazitski oblik kandide u organizmu izlučuje otpadne tvari (npr. kandida može proizvesti lažni estrogen i time može dovesti do poremećaja menstrualnog ciklusa.)
Prisutnost kandide može se dijagnosticirati pomoću testova. U laboratoriju se može izvršiti analiza stolice na gljivice, analiza pljuvačke ili krvi na antitijela na kandidu ili analiza urina koja pokazuje prisutnost gljivica.

Kandida – lokalizacije
Vulvovaginalna kandidijaza – mikoza

Najčešće je uzrokovana gljivicom Candida albicans, a javlja se vrlo često te pogađa čak 75% žena bar jednom u životu.

Vaginalnu floru čine razni mikroorganizmi u kojoj su najbrojniji laktobacili, oni održavaju pH rodnice u rasponu od 3,8-4,2 te je štite od infekcija. U slučaju narušene ravnoteže vaginalne mikroflore, može doći do nekontroliranog rasta pojedinih mikroorganizama.

Nastanku oboljenja pogoduju narušeni lokalni imunitet, primjena antibiotika, povišen pH, dijabetes, te povećane koncentracije estrogena prisutne tijekom trudnoće ili zbog uzimanja hormonske terapije.

Loše regulirana šećerna bolest dovodi do povećanja koncentracije glukoze u rodnici što pridonosi ubrzanom razvoju kandidijaze. Prehrana bogata rafiniranim šećerima i unos alkohola mogu povećati rizik od nastanka bolesti. Pretilost kao i nošenje preuskog donjeg rublja, mogu pogoršati simptome bolesti.

Simptomi vulvovaginalne kandidijaze uključuju svrbež koji se često pojavljuje kod mokrenja ili spolnog odnosa. Mogu biti prisutni peckanje, crvenilo i otečenost spolovila, uz pojavu karakterističnog gustog, bijelog, sirastog iscjetka bez neugodnog mirisa.

Vulvovaginalnu kandidijazu pacijentice često same prepoznaju te posežu za bezreceptnim lijekovima koji omogućuju izliječenje i brzo ublažavanje neugodnih simptoma.

U kompliciranijim slučajevima s jakim simptomima, u slučajevima kad se gljivična infekcija javlja više puta godišnje, kao i kod žena s dijabetesom te imunosuprimiranih pacijenatica, preporučuje se liječenje kod ginekologa.

Oralna kandidijaza ili soor

Oralna kandidijaza jedna je od najčešćih oralnih infekcija koja se javlja kad se poremeti fiziološka flora usne šupljine.

Razvoju oralne kandidijaze pogoduju suhoća usta i niži pH sline, oslabljeni imunitet, stres, loša higijena, uzimanje imunosupresiva i kortikosteroida, pušenje te dijabetes.

Simptomi uključuju bjelkaste, siraste nakupine u usnoj šupljini, bijeli jezik, loš zadah, pukotine na jeziku.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i nalaza mikološkog brisa.

Najčešći oblik je akutna pseudomembranozna kandidijaza koju karakteriziraju mliječno bijele naslage na sluznici obraza te na gornjem dijelu jezika i nepca.

Javlja se uglavnom kod novorođenčadi te kod imunokompromitiranih osoba, dijabetičara, osoba oboljelih od AIDS-a te malignih bolesti.

Oralna kandidijaza najčešće se liječi lokalno protugljivičnim lijekovima, a sustavna terapija se primjenjuje kod imunokopromitiranih bolesnika te u težim oblicima kandidijaze.

Kožna infekcija (dermatomikoza)

Pripadnici roda Candida jedan su od mogućih uzročnika dermatomikoza. Kožne infekcije kandidom najčešće se javlja u kožnim pregibima, gdje dolazi do trenja kože o kožu.

Bolest se očituje kao crvenilo, rubno ljuštenje i pucanje kože, uz jaki svrbež.

Promjene u kutovima usana, poznatije kao „žvale“, često su uzrokovane upravo Candidom albicans.

Moguća lokalizacija je i među prstima, na noktima i okolnom tkivu.

Terapija dermatomikoza ovisi o nekoliko čimbenika, a najvažniji su lokalizacija promjena, upalni stadij, kao i dubina prodora uzročnika. Od općih mjera važno je djelovati na čimbenike koji pogoduju umnožavanju gljiva, kao što su prekomjerno znojenje, trljanje kože o kožu i održavanje općih higijenskih mjera.

Sistemska kandidijaza

Candida je odgovorna za oko 80% svih sistemskih gljivičnih infekcija.

Osobe pod rizikom su novorođenčad male porođajne težine, kirurški pacijenti, hospitalizirani pacijenti, kao i osobe s jako oslabljenim imunosnim sustavom. Simptomi nisu specifični – najčešće se javljaju groznica i tresavica, koje se ne povlače na antibiotsku terapiju. Ako dođe do širenja infekcije na duboke organe, mogu se javiti dodatni simptomi, koji ovise o pogođenom organu.

  • Poseban oblik infekcije Candidom je novorođenačka kandidijaza –  koja najvjerojatnije nastaje kao infekcija fetusa u maternici.
  • Dijagnozu kandidijaze probavnog sustava teško je postaviti jer se ona tamo normalno nalazi, tako da nalaz iz stolice ne mora značiti i infekciju.
Antikandida program

Radikalna promjena načina prehrane i stroga dijeta može pomoć u borbi protiv infekcije kandidom.

Znamo da se gljivice hrane šećerima, pa je najvažnije ograničiti unos ugljikohidrata. Dijeta protiv kandide je LCHF (low carb high fat) prehrana s nešto strožim izborom namirnica. Smanjeni unos ugljikohidrata nadoknađuje se povećanim unosom zdravih prirodnih masnoća.

Što izbjegavati?
  • šećer (gljivice se hrane šećerom razlažući ga do ugljičnog dioksida i vode),
  • namirnice koje sadrže gljivice i plijesni (kruh, kolači i drugi rafinirani ugljikohidrati),
  • industrijske voćne sokove,
  • umak od rajčice,
  • hranu koja sadrži ocat,
  • mliječne proizvode (osim maslaca, kefira i jogurta),
  • ukiseljeno povrće,
  • alkohol,
  • fermentiranu hranu,
  • sušeno meso i voće,
  • gljive,
  • pistacije i kikiriki,
  • kavu i crni čaj.
Što je poželjno?
  • cjelovite žitarice (smeđa riža, proso, ječam),
  • svježe povrće,
  • raženi kruh,
  • tofu,
  • miso,
  • obični jogurt,
  • krto meso,
  • svježa riba,
  • avokado,
  • đumbir,
  • hladno prešana ulja (kokosovo i maslinovo),
  • meso prirodno hranjene peradi,
  • orašasti plodovi,
  • jaja i
  • češnjak.

Nakon završetka dijete i obavljenih testova, treba pomalo vraćati pojedine namirnice u prehranu. Katkad promjena načina prehrane nije dovoljna u obrani od gljivica, pa se u suzbijanju gljivične infekcije mogu koristiti i dodaci prehrani.

Lactobacili – “prijateljske” bakterije koje u prirodnim uvjetima naseljavaju crijeva i rodnicu. Stvaraju mliječnu kiselinu koja snižava pH sredine u kojoj se nalaze i utječu na jačanje prve obrambene linije u razvoju različitih infekcija.

Multivitaminski preparati – vitamin C i B, cink, magnezij, elementi u tragovima i esencijalne masne kiseline pospješuju obrambenu sposobnost i sprječavaju povrat gljivične infekcije.

Eliminacija kandide može dovesti do simptoma zvanih die-off reakcija u jetri, koja postaje preopterećena. Kada stanice kvasnica odumiru, one otpuštaju metaboličke nusprodukte, etanol i acetaldehid.

Simptomi mogu biti: mučnina, glavobolja, umor, vrtoglavica, nadutost, zatvor ili proljev, povišen puls, hladne ruke i noge, znojenje, groznica. Ti simptomi najčešće nestaju unutar jednog tjedna. Poželjno je uzimati silimarin, konzumirati više vode, odmarati, uzimati C vitamin (1.000 mg). Mogu se primijeniti i razni oblici detoksikacije u obliku saune, suhog četkanja i sl. jer potiču cirkulaciju i limfni protok.

Pročitajte još i:

Benigna hiperplazija prostate – uporaba ekstrakta sabal palme u liječenju

Uloga ljekarnika u skrbi kod bubrežnih bolesnika

Proteini i prehrana bogata proteinima

Sinusitis – upala sinusa

Matična mliječ

Odgovori