Sindrom suhog oka

Sindrom suhog oka multifaktorijelna je bolest suza i očne površine. Definira se manjkom suza, ali i neodgovarajućom funkcijom suznog filma (nestabilnost suznog filma, hiperosmolarnost, upala površine oka, neurosenzorna abnormalnost).

Sindrom suhog oka

Obuhvaća široki spektar simptoma, od vrlo blagih koje većina ljudi ponekad osjeti do teških koji mogu biti opasni po funkciju oka.
Procjenjuje se da zahvaća trećinu svjetskog stanovništva, češće žene, odnosno osobe treće životne dobi. Razlog je deficit androgenih hormona koje žene općenito, a pogotovo u menopauzi, imaju 10 do 15 puta manje njego muškarci.

Od čimbenika rizika za pojavu suhog oka možemo izdvojiti pušenje i alkoholizam, ali i neke lijekove. To su antialergici, antidepresivi, oralni kontraceptivi, radioterapija, kemoterapija koji uzrokuju suhoću oka kao nuspojavu.

U vrijeme pandemije pojavila se i nova kategorija: MADE (mask associated dry eye – suho oko povezano s nošenjem maske). Naime prilikom nošenja maske zbog strujanja zraka pri disanju suši se površina oka pa su oči više iziritirane i više suze.

Zbog boravka u klimatiziranim prostorima te rada na računalu na suho oko žali se i sve više mladih radno aktivnih ljudi. Problemi s vidom značajno utječu na njihove svakodnevne aktivnosti, a u težim slučajevima povezani su i s razvojem anksioznosti i depresije.

Postotak teških oblika suhoga oka koji imaju u podlozi upalu je nizak (1-3% svih pacijenata s ovom dijagnozom). Unatoč tome pravilna je dijagnoza i terapija je presudna jer može značajno popraviti kvalitetu  života pacijenata, kao i vidnu funkciju te isto tako spriječiti nastanak ireverzibilnih posljedica.

Hiposekrecijsko i hiperevaporativno suho oko

Razlikujemo hiposekrecijsko i hiperevaporativno suho oko, a najčešće se radi o kombiniranom mehanizmu nastanka suhog oka.

Hiposekrecijsko suho oko najčešće nastaje zbog nedovoljne sekrecije vodene komponente suznog filma i tradicionalno se poistovjećuje s pojmom suhog oka. Tipični su simptomi osjećaj pijeska u očima, peckanje, zamagljen vid, crvenilo, suhe i umorne oči.

Hiperevaporativno suho oko je noviji klinički pojam, pri čemu je količina sekrecije suza normalna ili čak pretjerana, ali je pojačano isparavanje suza zbog deficita lipidnog sloja suza koji normalno sprječava evaporaciju. Glavni simptomi su suzenje očiju, posebno pri radu na računalu, pri izloženosti vjetru i hladnoći. Upravo zbog suzenja očiju kao glavnog simptoma, ovaj tip suhog oka često se krivo interpretira kao infekcija ili alergija.

Dok je hiposekrecijsko suho oko češće kod starijih i žena, hiperevaporativno je značajno češće u mlađoj životnoj dobi, posebno u žena. Povezano je sa suhom kožom lica budući da se lučenje lipida u oku kao i na koži stimulira androgenim hormonima.

Simptomi

Simptomi suhoga oka su subjektivna, psihološka kategorija. Neke pacijente objektivno blago suho oko subjektivno jako muči, a neki pacijenti dobro trpe smetnje objektivno teško suhoga oka. To je kronični problem, a za uspješnost liječenja ključna je suradljivost pacijenta.

Suho oko najčešće izaziva samo subjektivne smetnje, ali ako se ne liječe ipak su moguće i neke komplikacije kao što je veća učestalost alergija te infekcija (virusne, bakterijske, klamidijske ili akantamebne) zbog slabije zaštitne uloge površine oka.

Sindrom suhog oka i terapija

Terapija suhog oka ovisi o težini stanja te se uvijek započinje jednostavnijim, odnosno manje invazivnim oblicima liječenja.

  • Prvi korak u terapiji su umjetne suze. To je nadomjesna terapija vodene komponente suza kod hiposekrecijskog suhog oka, dok kod hiperevaporativnog ima podmazujuće djelovanje. Umjetne suze djeluju na površini oka oko 15-20 minuta, ovisno o okolini (vjetar, suhi zrak i sl.) te ih je potrebno često ukapavati, pogotovo u stanjima za koje pacijent zna da mu smetaju (izlazak na hladan zrak, vjetar, dim, gledanje TV i sl.).

Kod nekih osoba konzervansi koji se u umjetne suze dodaju kako bi spriječili mikrobiološku kontaminaciju mogu izazvati iritaciju. U tom slučaju
preporučljive su umjetne suze bez konzervansa. Umjetne suze u obliku gela dulje se zadržavaju na površini oka od kapi te time dugotrajnije smanjuju tegobe i štite površinu oka. No budući da su gušće od kapi, zamućuju vid te se uglavnom primjenjuju prije spavanja.

  • Kod težih oblika upalnoga suhog oka (Sjögrenov sindrom, cGVHD) primjenjuje se imunomodulatorna terapija kapima s ciklosporinom, Intense pulsed light therapy (IPL), autologni serum.
  • Presađivanje amnijske membrane namijenjen je najtežim slučajevima suhog oka koji ne reagiraju na prethodne metode liječenja.

Stvaranje ožiljaka rijedak je poremećaj koji je posljedica težeg oblika suhog oka, najčešće sistemne autoimune bolesti (npr. Stevens-Johnsonov sindrom).

Za kraj, nekoliko savjeta kojima se tegobe mogu olakšati
  • Izbjegavati iritanse koji pogoršavaju smetnje vezane uz suho oko, npr. zadimljene prostore, klimatizirane prostore, jači vjetar, prašinu, vlaženje zraka.
  • Postaviti ekran računala 10-20 0 ispod razine pogleda, što smanjuje otvorenost oka, a time i mogućnost evaporacije suza.
  • Pravilo 20-20-20 – prilikom rada na računalu trebali bismo svakih 20 minuta zatvoriti oko na 20 sekundi te pogledati u daljinu na 20' kako bi se osvježila površina oka.
  • Preporučljivo je nositi naočale s većim okvirom koji prati zakrivljenost lica kako bi se smanjila izloženost oka vanjskim čimbenicima.
  • Kod hiperevaporativnog suhog oka simptomi mogu biti ublaženi svakodnevnom primjenom toplih obloga izvana na vjeđe uz blagu masažu vjeđa u smjeru ruba, što može pomoći održavanju izvodnih kanalića prohodnima.
Pročitajte još i:

Peludni kalendar

Migrena

Žgaravica i dispepsija

Steatoza ili masna jetra

Pravilno disanje

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *