HELICOBACTER PYLORI – otkrivanje i liječenje
Gastritis i Helicobacter pylori
Gastritis je upala i oštećenje sluznice želuca, koja je praćena jakim bolovima u želucu (pogotovo kad je prazan). Ostali simptomi su nadutost, mučnina, žgaravica, povrat sadržaja želuca u usnu šupljinu (regurgitacija), a može doći i do smanjenja apetita i nenamjernog gubitka tjelesne težine.
Akutni gastritis javlja se kao jaka i nagla upala želučane sluznice. Mogu ju uzrokovati lijekovi (nesteroidni antireumatski lijekovi – ibuprofen, diklofenak, ketoprofen, naproksen, salicilati, često uzimanje antibiotika), konzumacija alkohola u velikim količinama, gaziranih pića, masne i začinjene hrane, ali i učestala podložnost stresu.
Najčešći uzročnik gastritisa je bakterija H. pylori. Infekcija ovom bakterijom dovodi do razvoja kroničnog gastritisa, koji nastaje dugotrajnim nadražajem želučane sluznice.
Što je Helicobacter pylori?
H. pylori je spiralna gram negativna bakterija, otkrivena 1982. godine. Skoro polovica svjetske populacije je inficirana ovom bakterijom – više u zemljama u razvoju, dok je u sjevernoj Europi i Americi prisutna u trećini odraslog stanovništva.
Smatra se da do zaraze dolazi uglavnom u dječjoj dobi, preko zaražene vode, hrane ili posuđa. Zaraziti se može i direktnim kontaktom sa slinom ili drugim izlučevinama inficirane osobe.
Ono po čemu je H. pylori posebna, njena je sposobnost preživljavanja u vrlo kiselim uvjetima koji vladaju u želucu. Iako u većini slučajeva njena prisutnost ne izaziva simptome, zbog njezine ključne uloge u razvoju karcinoma želuca, potrebno ju je iskorijeniti.
Odgovorna je i za dispepsiju, pojavu čireva (ulkusa, vrijeda) želuca ili dvanaesnika i MALT limfoma (Mucosa Associated Lymphoid Tissue).
Kod osoba zaraženih H. pylori, javljaju se promjene u sastavu želučanog mikrobioma – smanjena je raznovrsnost bakterija, tako da prevladavaju bakterije iz rodova Firmicutes, Bacteroidetes i Actinobacteria.
Lijekovi koji se koriste za kontrolu lučenja želučane kiseline negativno utječu na sastav mikrobiote, što može dodatno naštetiti ravnoteži bakterija u probavnom sustavu osoba koje su pozitivne na H. pylori.
Neposredno nakon infekcije, H. pylori ulazi u sluznicu želuca i dolazi do nastanka akutne upale. U većini slučajeva ovo stanje prolazi klinički nezapaženo, uz minimalne ili gotovo nikakve simptome. Kada bakterija počne uzrokovati određene probleme, simptomi koji se javljaju karakteristični su za gastritis.
Dijagnoza i liječenje infekcije H. pylori
Za otkrivanje prisutnosti H. pylori u organizmu mogu se koristiti neinvazivni testovi (dokazivanje prisutnosti bakterije u dahu, krvi ili stolici bolesnika) ili invazivne metode (endoskopski pregled gdje se analizira uzorak želučane sluznice).
Liječenje infekcije Helicobacter pylori provodi se tzv. „trojnom terapijom“. Ona uključuje uzimanje dva antibiotika u kombinaciji s lijekom koji smanjuje lučenje želučane kiseline.
Kako se sve češće javlja otpornost H. pylori na antimikrobne lijekove koji se koriste u njenoj eradikaciji (iskorijenjivanju) – učinkovitost ove terapije se drastično smanjila. Stoga se, u novije vrijeme, često u terapiju uvodi još jedan antibiotik ili lijekovi koji sadrže bizmut.
Terapija obično traje 7-14 dana i za to vrijeme bolesnik mora uzimati i do 14 tableta dnevno. Iako se čini da je to veliki broj, izuzetno je važno terapiju popiti u cijelosti i točno onako kako je propisano.
Najčešći uzrok prekidanja ili nepridržavanja u uzimanju propisane terapije su neugodne nuspojave antibiotika, kao što su proljev, nadimanje, osjećaj težine ili bolova u želucu, mučnina.
Određeni probiotički pripravci u kombinaciji sa primarnom antibiotskom terapijom mogu značajno poboljšati eradikaciju uporne H. pylori, ali i smanjiti ili ukloniti neželjene nuspojave terapije.
Prijateljska potpora dobrih bakterija u liječenju H. pylori
U novije vrijeme se probiotici sve više istražuju i pronalaze se njihove nove uloge u jačanju i obrani našeg organizma. Najbolje rezultate u potpunoj eradikaciji bakterije H. pylori imaju visokodozirani probiotički pripravci s više sojeva u kombinaciji s primarnom antibiotskom terapijom.
Studije koje su pokazale stupanj uspješnosti liječenja preko 90%, preporučuju uzimanje probiotičkih pripravaka tri do pet tjedana u visokim dozama.
Dobre bakterije iz roda Lactobacillus su se pokazale kao najučinkovitije za eradikaciju H. pylori. One mogu preživjeti u kiselim uvjetima želuca, sprječavaju kolonizaciju H. pylori na sluznicu želuca, ali i proizvode posebne antimikrobne tvari – moćno oružje u obrani od tvrdoglavih bakterija. U proizvodnji antimikrobnih tvari laktobacilima pomažu i dobre bakterije obitelji Bifidobacteria, što također može poboljšati eradikaciju H. pylori.
Dodatak visokodoziranih višesojnih probiotičkih pripravaka uz primarnu antibiotsku terapiju dovodi do povećanja učinkovitosti liječenja, ali i smanjenja neugodnih nuspojava stoga je potpuno opravdana potreba da postane sastavni dio liječenja infekcije H. pylori.
Istraživanja posebno naglašavaju specijalnu mješavinu 8 bakterijskih sojeva
Oni uključuju četiri bakterijske vrste roda Lactobacillus (acidophilus, bulgaricus, casei, plantarum), tri bakterijske vrste roda Bifidobacteria (breve, infantis, longum) i jedan soj bakterije roda Streptococcus.
Ova kombinacija je poznata i kao de Simone formulacija, a na tržištu se može pronaći pod imenom Vivomixx. Prema provedenim istraživanjima, navedena specijalna mješavina probiotičkih bakterija pokazala se vrlo učinkovitom u iskorjenjivanju H. pylori.
Osim uspješne borbe s ovom tvrdoglavom bakterijom, de Simone formulacija pokazuje i antiulkusno djelovanje. Prema objavljenim studijama, Vivomixx je odgovoran za potpuno zarastanje ulkusnih promjena želuca u svega 14 dana.
Nutricionistički tim Vitaminoteke
Više informacija o Vivomixx® dodatku prehrani potražite ovdje.
*Sponzorirani članak
Pročitajte još i:
Probiotici u liječenju proljeva
Acetilsalicilna kiselina – za i protiv?
Antioksidansi i zašto se bez njih ne može?