Problemi venske cirkulacije

Vene su krvne žile kojima se deoksigenirana krv prenosi iz periferije prema srcu.

U ljudskom tijelu postoje tri vrste vena:

  • površinske koje se nalaze neposredno ispod kože,
  • duboke – između mišića,
  • i perforatne koje spajaju površinske i duboke vene.

Stijenke vena su tanke, imaju puno manje mišićnih vlakana i manje su elastične od arterijskih, jer u njima nema visokog tlaka. Glavne vene imaju zaliske koji propuštaju krv prema srcu, a sprječavaju suprotan tok.

Venska cirkulacija odvija se odozdo prema gore, te od površinskih ka dubokim venama. Kada stojimo, krv u venama mora svladati silu teže kako bi došla do srca. To omogućava venska pumpa, a mišići nogu i stopala kontrakcijama usmjeravaju krv prema srcu. Kada se relaksiraju, valvule se zatvaraju i sprječavaju vraćanje krvi prema natrag.

Najčešće komplikacije problema venske cirkulacije

Proširene, odn. varikozne vene najčešće su oboljenje venskog sustava koje pogađa oko četvrtinu čovječanstva. Zbog porasta unutarnjeg tlaka u venama slabe njihove stijenke, a oslabljeni zalisci više ne mogu obavljati svoju funkciju pa se krv sve češće vraća prema periferiji, vena se širi, grči, proširuje, produljuje, savija, pojavljuju se čvorovi.

Najčešće su zahvaćeni donji udovi, iako se mogu pojaviti i kod hemoroidalnih vena i vena abdomena. Na nogama se mogu pojaviti plavkaste ili crne mrlje ili male plave vene, tzv. varikozne vene. Kako bolest napreduje, koža postaje hrapava i suha zbog slabe cirkulacije, pojavljuje se hiperpigmentirani dermitis, a zatim i otvorene rane, tzv. varikozni ulkusi.

Simptomi počinju postupno, u početku osjećajem težine, umorom, bolovima uzduž vena, trncima, oteknućem gornjeg dijela stopala i gležnja na kraju dana, pogotovo za vrijeme povišenih temperatura. Bolest može imati kronični tijek s brojnim komplikacijama. Ako stanje postane kronično, govorimo o kroničnoj venskoj bolesti, s različitim komplikacijama.

Najozbiljnija komplikacija je stvaranje krvnog ugruška – tromboze koja može izazvati plućnu emboliju i smrt. Venska gangrena posljedica je neliječene tromboze u dubokim venama.

Jedna od mogućih komplikacija je i prsnuće, odnosno ruptura koja dovodi do krvarenja. Rupture manjih, površinskih vena izazivaju lokalna krvarenja koja u kasnijoj fazi dovode do atrofije kože, zastoja limfe u tom području i do otvaranja venskih ulkusa koji teško zarastaju.

Demografija bolesti

Incidencija problema s venskom cirkulacijom raste s dobi. Varikozitete u srednjoj životnoj dobi ima oko 20% ljudi, dok iznad 60 godina oko 40% populacije pati od tih tegoba. Osim dobi čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su: genetika i spol (žene su pogođene čak 4 puta češće od muškaraca).

Ženski spolni hormoni imaju izravan učinak na stanje venskih stijenki, pa se problemi češće javljaju u trudnoći, kao i kod žena koje uzimaju oralnu kontracepciju ili hormonalnu nadomjesnu terapiju.

Životne navike koje doprinose proširenju vena su:

  • dugo stajanje ili sjedenje (pogotovo s prekriženim nogama),
  • pretilost,
  • dugotrajno izlaganje povišenoj temperaturi,
  • podizanje teških tereta,
  • nošenje visokih potpetica,
  • nošenje preuske odjeće koja steže natkoljenicu,
  • neumjerenost u konzumaciji alkohola i kave…

Prema kliničkoj klasifikaciji razlikujemo 6 stupnjeva bolesti:

0 – Bez znakova bolesti vena
1 – Teleangiektazije ili retikularne vene
2 – Varikozne vene
3 – Edem
4 – Kožne promjene
5 – Kožne promjene (4) uz izliječeni ulkus
6 – Kožne promjene (4) uz aktivni ulkus

Budući da su simptomi u početku blagi, pacijenti ih često zanemaruju te se obrate liječniku tek kad su vene jako vidljive, bolne i narušavaju kvalitetu života.

Važno je naglasiti da se promjenom životnih navika i pravilnom terapijom napredak bolesti može bitno usporiti, neki simptomi spriječiti.

Nefarmakološke mjere kao preventiva i nadopuna terapije:

 Zdrava prehrana
 Gubitak suvišnih kilograma
 Smanjeni unos soli
 Izbjegavati dugotrajno sjedenje i stajanje
 Redovita tjelesna aktivnost (hodanje, plivanje, vožnja bicikla);
 Izbjegavati saunu, sunčanje, vruće kupelji
 Hladne kupelji i hodanje kroz hladnu vodu
 Izbjegavati usku odjeću (npr.čarape koje su stisnute samo u gornjem dijelu ili preuske hlače)
 Odabrati udobnu obuću s petom ne višom od 3-4 cm
 Spavati s malo podignutim nogama
 Podizanjem nogu u razinu iznad srca smanjuje se edem i venska hipertenzija te je pogodan za sve bolesnike, najmanje 3 puta dnevno po 30 minuta.

Samoliječenje problema venske cirkulacije

Kompresivna terapija (elastične čarape i zavoji) steže vene te sprječava otjecanje krvi prema stopalu. U početku se koriste elastični zavoji, a kad zacijele edemi i ulkusi primjenjuju se elastične čarape.

Mnogi pacijenti ih smatraju iritirajućim i kozmetički neprihvatljivima, a nekima ih je teško navući. Čarape se oblače odmah nakon buđenja, prije fizičke aktivnosti. Kontraindicirane su kod periferne arterijske bolesti s kroničnom insuficijencijom, bakterijske upalne bolesti, dijabetičkog stopala i nekih sistemskih bolesti.

Na tržištu postoje različiti preparati biljnog porijekla namijenjeni ublažavanju tegoba kod proširenih vena: tablete, kapsule za oralnu te gelovi, kreme, masti za lokalnu primjenu.

Diosimin i hesperidin prirodni su bioflavonoidi obilno prisutni u agrumima. Predmet su brojnih istraživanja i kliničkih studija u kojima se navodi mogućnost njihovog antitrombotičkog djelovanja, korisnog u liječenju flebitisa i drugih poremećaja zgrušavanja.

Divlji kesten je u službenoj farmakoterapiji odobren za liječenje kronične venske insuficijencije. Escin, sastojak iz ekstrakta kestena djeluje na otpornost kapilara te smanjuje bol i edeme u nogama. Prilikom odabira preparata važno je uzimati dozu koja sadrži 100 do 120 mg escina dnevno.

Vinova loza pojačava tonus vena i kapilara, jača njihove stijenke i djeluje antioksidativno.

Gotu kola se koristi u tradicionalnoj i modernoj medicinei u liječenju venske insuficijencije i regeneracije živčanih stanica. Čest je sastojak preparata za lokalnu i peroralnu primjenu.

Ginko smanjuje pucanje kapilarnih stijenki, poboljšava tonus krvnih žila i sprječava nastanak ugrušaka te se koristi kod slabe cirkulacije (hladne ruke/noge, vrtoglavica, zaboravljivost) i proširenih vena.

Za olakšanje venske cirkulacije mogu se koristiti i mješavine eteričnih ulja u biljnim uljima ili gelovima, a eterična ulja se mogu i kombinirati s biljnom ekstraktima. Najčešći izbor su eterična ulja : čempresa, limuna, smilja, tršlje.

Izdvajamo samo neke od preparata koji mogu pomoći kod bolesti vena:

DIETPHARM Veneton Duo Active gel

Livariz set za vene i otečene noge

Dr. Theiss Balzam za mikro-vene

Dr. Theiss Gel za vene

Hamapharm VenoMax kapsule

PILEX® 14 kapsula

Salvit Venox Forte tablete

U određenim situacijama ne preporučuje se samoliječenje, nego se treba javiti liječniku:

 Dugotrajni edemi i otekline
 Jaka bol u nogama, upala, pečenjem svrbež kože
 Otežano hodanje
 Osobe koje pate od kroničnih bolesti (dijabetes, bolesti bubrega, jetre, srca, poremećaji zgrušavanja krvi)
 Trudnice
 Osobe koje koriste neke od lijekova: kalcijevi antagonisti, kortikosteroidi, antikoagulansi

Odgovori