Hormon rasta
Endokrini sustav je sustav zaslužan za regulaciju raznih fizioloških procesa poput metabolizma, rasta i razvoja, a djeluje i na raspoloženje. Njime upravlja hipotalamus, dio središnjeg živčanog sustava. On reagira na brojne signale i s obzirom na njih stimulira ili inhibira hipofizu, najvažniju endokrinu žlijezdu.
Hipofiza je smještena s donje strane mozga i građena je od tri dijela – prednjeg, srednjeg i stražnjeg režnja. Prednji režanj hipofize ili adenohipofiza izlučuje brojne hormone koji djeluju ciljano na određenu žlijezdu i tako upravlja njihovim radom, primjerice radom štitnjače ili nadbubrežne žlijezde.
Hormon rasta
Iznimka je hormon rasta koji, za razliku od ostalih, djeluje na većinu tkiva u organizmu. On je polipeptid, izgrađen od 191 aminokiseline, a djeluje na tkiva direktno sam ili preko svojeg medijatora, inzulinu sličnog faktora rasta 1 (IGF-1) čiju proizvodnju stimulira u jetri.
Adenohipofiza izlučuje hormon rasta u pulsevima, tj. razina mu se tijekom dana povećava i smanjuje. Njegovu sekreciju balansiraju dva hormona hipotalamusa – stimulirajući i inhibirajući (somatostatin).
- Pojačano izlučivanje hormona rasta javlja se u stanjima gladi, odnosno kada su u krvi niske razine proteina i glukoze, tijekom jačeg mišićnog rada i u stanjima fizičkog stresa.
- Najviše razine hormona rasta kod ljudi izmjerene su otprilike jedan sat nakon usnivanja jer je i san jedan od važnih stimulirajućih faktora izlučivanja.
- Proizvodnja hormona rasta najveća je kod djece i adolescenata i s vremenom se smanjuje za otprilike 75%.
- Smanjenje lučenja hormona rasta postiže se mehanizmom negativne povratne sprege tako da sam hormon rasta i njegov medijator povećavaju izlučivanje somatostatina i inhibiraju oslobađanje iz hipofize.
- Izlučivanje se smanjuje i u stanjima povećane koncentracije glukoze i slobodnih masnih kiselina u krvi.
Najvažnija funkcija hormona rasta je rast djece u visinu
Najvažnija funkcija hormona rasta je rast djece u visinu, odnosno rast organa i kostura jer stimulira aktivnost osteoblasta, stanica koje izgrađuju kost. Kost je vrlo živo tkivo koje se neprestano razgrađuje i izgrađuje. Kod djece i adolescenata stvaranje kostiju veće je od razgradnje pa uzrokuje rast kosti u dužinu sve dok se ne spoje epifizne hrskavice, nakon čega kosti više ne mogu rasti u dužinu.
Hormon rasta ima i brojne druge metaboličke funkcije:
- smanjuje iskorištavanje glukoze i proteina,
- povećava sintezu proteina i mišićnu masu,
- koristi masnoće kao izvor energije i na taj način pomaže održavanju tjelesne mase.
Ima ulogu i u regulaciju imunološkog sustava.
Hormon rasta prvi je puta izoliran iz čovjeka 1950-ih i to iz hipofize mrtvaca. Koristili su ga za liječenje djece s deficijencijom. Nekoliko endokrinologa počelo je savjetovati roditeljima da se dogovore s patolozima o prikupljanju hipofiza nakon uklanjanja na obdukciji. Iz njih bi naknadno biokemičari izolirali hormon rasta. Zalihe takvih hormona bile su ograničene pa su liječili samo najteže slučajeve.
1980-ih nekoliko pacijenata ranije liječenih hormonom rasta razvilo je rijetku degenerativnu bolest mozga, Creutzfeldt-Jakobova bolest. Hormon rasta iz mrtvaca se počeo manje koristiti. Sve se više razvija tehnologija rekombinantne DNA, gdje se hormon proizvodi u stanicama bakterije, koja se i danas koristi.
Deficijencija hormona rasta
Deficijencija hormona javlja se kod otprilike 1 od 3500 djece i uzrokuje patuljasti rast. Ne postoji jedinstveni test kojim bi se deficijencija dijagnosticirala. Koriste se razni kriteriji poput usporedbe visine s djecom iste dobi, rendgen kostiju, obiteljska povijest, testovi provociranja izlučivanja hormona rasta itd. Liječenje djece trebalo bi započeti što ranije moguće. Primjena je subkutana budući da se proteini ne mogu apsorbirati iz probavnog sustava.
Na hrvatskom tržištu je registrirana injekcija za primjenu u liječenju utvrđenog deficita hormona rasta. Zdravstveno osiguranje pokriva liječenje samo za djecu do navršenih 18 godina života. Kod odraslih se deficijencija može javiti nakon ozljede mozga, zračenja lubanje, bolesti hipofize, ali najčešće se samo nastavlja od dječje dobi.
Višak hormona rasta
S druge strane, višak hormona rasta javlja se najčešće zbog dobroćudnih tumora adenohipofize – adenoma koji sporo napreduju. Višak hormona prvih nekoliko godina glavni je problem adenoma, dok ne dosegne veličinu kojom pritišće dijelove mozga i uzrokuje glavobolje i poremećaje vida.
Znojenje, dijabetes, poremećaj lipidnog profila, hipertrofija miokarda, poremećaji srčanih zalistaka i aritmije mogu se pojaviti kao posljedica prekomjernog izlučivanja.
Ukoliko je moguće, osobi se kirurški odstrani tumor, rjeđe se liječi zračenjem ili korištenjem blokatora hormona rasta.
Odrasle osobe više ne mogu rasti u visinu, pa višak hormona rasta uzrokuje akromegaliju. Radi se o zadebljanju kostiju lubanje, šake, stopala, te osoba primjećuje probleme s obuvanjem cipela ili stavljanjem rukavica. Kod djece uzrokuje prekomjerni rast u visinu, gigantizam.
Zloupotreba hormona rasta
Hormon rasta zloupotrebljava se u sportu zbog svojih anaboličkih učinaka, povećanja mišićne mase, snage i smanjenja masnoća. Zlouporaba ljudskog hormona rasta u sportske svrhe je ilegalna. Usprkos tome, dugo je bila prisutna u svim sportovima jer se vrlo kratko zadržava u organizmu i nije ga moguće detektirati u urinu zbog minimalne sekrecije.
U SAD-u legalno je davati goveđi hormon rasta mliječnim kravama kako bi se povećala proizvodnja mlijeka. Legalno ga je koristiti i u uzgoju krava za govedinu. S druge strane, u uzgoju peradi i svinja hormon rasta nije dozvoljen.