Inulin

„Sve bolesti kreću od crijeva”

tvrdio je još i Hipokrat koji je prije 2000 godina prepoznao važnost zdravlja probavnog sustava u borbi protiv bolesti.

Crijeva su najveći organ te kao takva imaju najveću kontaktnu površinu tijela s vanjskim svijetom. Mikrofloru crijeva čine sve bakterije i drugi mikroorganizmi koji prirodno žive u našim crijevima. Za zdravlje organizma od velike je važnosti da broj „dobrih” ili korisnih bakterija prevladava u odnosu na broj „loših” ili patogenih bakterija.

Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih bakterija, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari. Odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Crijevna mikroflora važna je za sazrijevanje imunološkog sustava i održavanje funkcije crijevne sluznice.

Ravnoteža između korisnih i patogenih bakterija utječe na zdravlje cijelog organizma. Disbioza označava neravnotežu crijevne mikroflore pri čemu se smanjuje broj korisnih bakterija i povećava broj bakterija koje mogu uzrokovati bolest. Ova neravnoteža smanjuje apsorpciju hranjivih tvari, uzrokuje nedostatak vitamina i može dovesti do neodgovarajućeg odgovora imunološkog sustava. Način života uvelike utječe na rad i funkciju crijeva.

Stanja koja mogu narušiti crijevnu mikrofloru i dovesti do disbioze
  • razne bolesti
  • kronični stres
  • starenje
  • primjena antibiotika, kontracepcijskih pilula i nesteroidnih protuupalnih lijekova
  • kronična infekcija
  • prekomjerna konzumacija alkohola
  • prehrana bogata ugljikohidratima i prerađenom hranom te hrana s niskim udjelom lako probavljivih vlakana.

Kada je crijevna mikroflora narušena, dolazi do oštećenja stanica crijevne stijenke. Smanjuje se apsorpcija hranjivih tvari pa dolazi do nedostatka nutrijenata. Upotreba probiotika i prebiotika može pomoći u uspostavi i održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.

Probiotici

Probiotici su kulture živih mikroorganizama koje pokazuju korisno djelovanje na crijevnu mikrofloru te tako smanjuju rizik od kolonizacije patogenim bakterijama. Uz korisne učinke na probavni sustav, probiotici pospješuju imunološki odgovor tako što aktiviraju glavne stanice imunološkog sustava poput makrofaga i limfocita.

Prebiotici

Za razliku od probiotika, prebiotici nisu živi mikroorganizmi. Prebiotici su neprobavljiva vlakna koja „dobre” bakterije odnosno probiotici koriste kao hranu. Sve je veći broj dokaza o terapijskoj učinkovitosti prebiotika na cjelokupno zdravlje organizma. Prebiotici stvaraju povoljan okoliš za razvoj „dobrih” bakterija i tako sprječavaju naseljavanje patogenih bakterija te pozitivno utječu na cjelokupno zdravlje organizma. Jedan od najpoznatijih prebiotika koji ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja je inulin.

Inulin

Riječ je o biljnom vlaknu koje neke biljke sintetiziraju zbog skladištenja energije. Inulin je biljni polimer koji se sastoji od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su povezani tako da ga naše tanko crijevo ne može probaviti. Prolazi kroz usta, želudac i tanko crijevo bez metabolizacije i nepromijenjen dospijeva u debelo crijevo gdje podliježe fermentaciji od strane bakterija. Kao produkti fermentacije nastaju kratkolančane masne kiseline koje dovode do smanjenja pH vrijednosti u crijevima što rezultira jačanjem stijenke crijeva i očuvanjem zdrave cijevne mikroflore.

Inulin u debelom crijevu djeluje kao prebiotik odnosno kao izvor hrane za korisne bakterije tako što potiče njihov rast, a inhibira rast patogenih bakterija i tako osigurava pravilnu ravnotežu bakterija koja je ključna za očuvanje zdravih crijeva i imuniteta.

Inulin i probava

Kao biljno vlakno, inulin povoljno djeluje na pražnjenje crijeva. Topljiv je u vodi s kojom stvara gel koji mehanički širi crijeva i izaziva osjećaj sitosti. Inulin ima povoljan učinak na pokretljivost crijeva i time poboljšava konzistenciju stolice, smanjuje pojavu opstipacije te osigurava bolju probavu.

Osim osjećaja sitosti, apsorpcija hrane je usporena što dovodi do nižeg stupnja povećanja glukoze u krvi i smanjene potrebe za lučenjem hormona inzulina nakon obroka. Inulin se stoga preporučuje osobama koje imaju problema s dijabetesom.

Ima blagotvoran učinak na rad jetre jer sprječava pojavu opstipacije koja nepovoljno utječe na rad jetre.

Inulin smanjuje grčeve, proljev i druge simptome upalnih bolesti crijeva.

Smanjuje apsorpciju triglicerida u crijevima pa se preporučuje osobama s povišenim vrijednostima masnoće u krvi.

Inulin u liječenju i prevenciji osteoporoze

Fermentacijom inulina dolazi do zakiseljavanja sadržaja crijeva što pojačava topljivost određenih mineralnih tvari i tako apsorpciju kalcija, magnezija, natrija i fosfora. Povećanje apsorpcije kalcija u crijevima ima povoljan učinak na povećanje gustoće kostiju.

Inulin se prirodno nalazi u mnogim biljkama, ali se koristi i u dodacima prehrani. Značajne količine inulina nalaze se u:

  • cikoriji,
  • maslačku,
  • luku,
  • češnjaku,
  • ječmu,
  • rajčici,
  • pšenici,
  • artičoki,
  • šparogama.

Industrijski se najčešće proizvodi iz korijena cikorije. Kombinacija inulina s probioticima stvara sinergiju učinka jer inulin osigurava okruženje za razvoj korisnih bakterija.

Pročitajte još i:

Kopriva – čovjeku dobro poznata biljka

Resveratrol

Karotenoidi

Propusna crijeva

Odgovori