Matična mliječ
Matična mliječ
- Njena vrijednost za primjenu kod ljudi prepoznata je još u drevnom Egiptu.
- Faraoni su je koristili za jačanje organizma, izdržljivost i ljepotu.
- Zvali su je “hrana Bogova” od kud su dalje potekli nazivi “kraljevski žele”, odnosno “gelle royale”.
Matična mliječ najdragocjeniji je proizvod pčelinje košnice
Radi se o mliječnoj izlučevini medonosnih pčela radilica. Sastavom se razlikuje ovisno o klimatskom i geografskom području koji pčele nastanjuju.
Uglavnom je čine:
- 60-70% voda,
- 12-15% proteini,
- 10-16% šećeri,
- 3-6% masti,
- 2-3% vitamini (B5, B6, C),
- soli i aminokiseline.
Pčele radilice luče matičnu mliječ iz žlijezda na glavama te njome hrane pčelinje ličinke u razvoju i odraslu pčelu kraljicu- maticu.
Matica je najveća od svih pčela koja svakodnevno liježe do 2000 jajašaca te može nadživjeti čak 15 rodova pčela. Radilice su najmanje u koloniji, a imaju i najkraći životni vijek. One vrše čišćenje, brinu se o leglu, grade saće, proizvode med i sakupljaju hranu. Trutovi su mužjaci i deblji su i veći od radilica. Zajedno sa maticom njihova je zadaća razmnožavanje.
Svaka košnica ima samo jednu maticu
Kada je matica pri kraju životnog vijeka sve sporije liježe jajašca te kolonija zna da je vrijeme za odabir nove matice. Matica liježe neoplođena jajašca iz kojih se razvijaju trutovi i oplođena jajašca iz kojih se razviju radilice i nova matica. Pčele radilice hrane sva jajašca matičnom mliječi kroz 3 dana, ali uglavnom u količinama dovoljnim za njihovo kontinuirano hranjenje. Nasumično odabiru oko 20 oplođenih jajašaca koja nastavljaju hraniti dulje od 3 dana te oko njih gomilaju velike količine matične mliječi. Prva ličinka među njima koja se razvije bit će nova matica, genetski jednaka radilicama, ali izgledom znatno veća, s posve razvijenim jajnicima i jedina sposobna za oplodnju. Nova matica potom uništi sve ostale potencijalne ličinke matice u razvoju i spremna je za preuzimanje košnice.
Matična mliječ je neophodan okolišni čimbenik razvoja i održivosti u pčelinjoj košnici
- Proizvodnja matične mliječi odvija se u kultiviranim uvjetima na saću, gdje se potiče uzgajanje matica.
- Sakuplja se direktno iz ćelija saća gdje se njeguju ličinke koje se mogu razviti u maticu i to kada ličinke budu stare 4 dana.
- Dobro organizirana košnica u vremenu od 5-6 mjeseci može proizvesti oko 500 g matične mliječi.
Danas se matičnoj mliječi pripisuju brojni učinci
U kliničkim studijama koje su provedene za određene zdravstvene tvrdnje postoje dokazi o učinkovitosti primjene matične mliječi na kulturi stanica i kod životinja, međutim ispitivanja primjene kod ljudi su uglavnom nedostatna.
Potrebno je provesti dodatna ispitivanja učinkovitosti primjene, kako bi se određene tvrdnje potkrijepile dokazima.
Do tada, možemo govoriti samo o mogućim dobrobitima matične mliječi temeljem iskustva dugogodišnje primjene.
Neka od mogućih dobrobiti:
- Antioksidativni i protuupalni učinak zbog specifičnih aminokiselina, masnih kiselina i fenolnih spojeva prisutnih u sastavu matične mliječi. Poboljšanje moždanih funkcija i zaštita živčanog sustava te poboljšanje regulacije šećera u krvi i povećanje osjetljivosti na inzulin, zbog mogućeg antioksidativnog djelovanja utvrđenog dosadašnjim ispitivanjima.
- Učinak na smanjenje razina kolesterola zbog specifičnih proteina u sastavu, učinak na opuštanje stjenka krvnih žila i sniženje krvnog tlaka te smanjenje rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
- Poticanje imunološkog odgovora u borbi organizma s virusnim i bakterijskim infekcijama jer su glavni proteini matične mliječi i masne kiseline zaslužni za antibakterijski učinak.
- Smanjenje nekih simptoma menopauze (bol u leđima, problemi s pamćenjem, anksioznost) jer matična mliječ pokazuje učinak sličan estrogenu, vezanjem za estrogene receptore i utjecajem na ekspresiju gena.
- Zacjeljivanje rana i obnavljanje kože nakon lokalne i oralne primijene jer matična mliječ posjeduje antibakterijsku aktivnost čime može spriječiti infekciju rana, a neka istraživanja su pokazala da ima učinak na povećanje proizvodnje kolagena te brže obnavljanje kože i sluznica.
- Poboljšanje kroničnih simptoma suhoće oka nakon oralne primijene matične mliječi kao posljedica utjecaja na suzne žlijezde.
- Smanjenje učinka starenja na kožu i živčani sustav kao posljedica različitih mehanizama djelovanja matične mliječi u organizmu.
- Smanjenje nekih negativnih posljedica kemoterapije kao što su gastrointestinalni problemi, umor i oštećenje srčanog mišića.
- Zbog malog udjela testosterona i masnih kiselina koje imaju estrogenu slično djelovanje, mogući je pozitivni utjecaju na plodnost muškaraca i žena.
Doziranje i primjena
S obzirom na oskudnost studija provedenih na ljudima doziranje nije jasno utvrđeno. Moguće dobrobiti primjene ispitane su u dozama od 300 mg do 6000 mg matične mliječi dnevno. Primjenjivati se može oralno u obliku praha, kapsula ili gela, odnosno topikalno kao sastojak proizvoda za njegu kože (kreme, masti, losioni).
- Iako je primjena matične mliječi u načelu sigurna, osobe koje imaju alergiju na pčelinji ubod i/ili med trebale bi je izbjegavati.
- Osobe s alergijom na pelud i druge okolišne alergene trebale bi biti na oprezu.
- Matična mliječ može biti onečišćena pesticidima koji mogu izazvati alergijske reakcije. Mogući su asmatski napad, kontaktni dermatitis i anafilaktički šok u posebno osjetljivih pojedinaca.
- Ne preporuča se primjena matične mliječi lokalno na upaljenu kožu i ekceme jer može doći do pogoršanja.
- S obzirom na nedostatak provedenih ispitivanja u trudnoći i dojenju, trudnicama i dojiljama ne preporuča se upotreba matične mliječi.
Iako je matična mliječ stoljećima korištena u zdravstvene svrhe, zbog nedostatne razine dokaza primjena je alternativa drugim oblicima liječenja koji nisu polučili rezultate. Istraživanja su obećavajuća, ali potrebno je provesti kvalitetnije studije na ljudima kako bi se moglo govoriti o zdravstvenim učincima matične mliječi.