Melatonin – lijek za nesanicu
Lijek za nesanicu – melatonin
Nesanica uključuje
- teškoće usnivanja,
- isprekidano spavanje,
- prerano buđenje,
- posljedično može dovesti do umora i pospanosti tijekom dana.
Smatra se kroničnim problemom ako se događa gotovo svaku večer najmanje jedan mjesec. Svim osobama s poremećajem spavanja savjetuje se primjena mjera higijene spavanja.
Higijena spavanja uključuje
- odlazak na spavanje u isto vrijeme,
- izbjegavanje obilnog večernjeg obroka,
- izbjegavanje alkohola, kofeina, nikotina,
- umjerenu tjelesnu aktivnosti prije odlaska na spavanje,
- spavanje samo u spavaćoj sobi i upotrebu te sobe samo za spavanje.
Savjetuje se izbjegavanje drijemanja i spavanja tijekom dana i izbjegavanje upotrebe elektroničkih uređaja u vrijeme odlaska na spavanje (posebno gledanje televizije i rad na računalu).
Kvaliteta spavanja kod dijela ljudi ovisi i o smještaju postelje s obzirom na strane svijeta. Za Sjevernu hemisferu najbolji položaj je sjever-jug (pri čemu je uzglavlje na sjeveru).
U određenim slučajevima same mjere bit će dovoljno da se nesanica riješi. Ako to nije dovoljno javlja se potreba za primjenom bezreceptnih lijekova ili dodataka prehrani za pomoć pri spavanju.
Hormon melatonin – čuvar sna
Melatonin je neurohormon koji se prirodno proizvodi u epifizi, ali i u nekim drugim organima, a njegova prisutnost u organizmu odgovorna je što ćemo utonuti u san.
Melatonin ima sposobnost da regulira naš unutrašnji sat koji upravlja prirodnim tjelesnim ritmom
Povezan je s ciklusom izmjene svjetlosti i tame, hipnotičkim učinkom i pojačanom potrebom za snom. S povećanjem dobi dolazi do smanjenog stvaranja endogenog melatonina.
Jaja, riba, gljive, kukuruz, zobene pahuljice, rajčice, trešnje, višnje, jagode, grejp, orasi i đumbir najbolji su prehrambeni izvori melatonina.
Ipak, najučinkovitiji način podizanja razine melatonina u organizmu je primjena dodataka prehrani odnosno lijekova koji ga sadržavaju.
Melatonin doprinosi skraćenju vremena potrebnog za padanje u san i ublažavanju subjektivnih osjećaja povezanih s jet lag-om. “Jet Lag” pogađa osoba koje su putovale avionom preko nekoliko vremenskih zona, često uz nemogućnost da utonemo u san, povezan s nedostatkom pažnje, mentalnog fokusa i mamurluka tijekom dana.
Antiinflamatorne, antitumorske, imunostimulativne, neuro-, kardio- i gastro protektivne učinke melatonina potrebno je dodatno istražiti.
Dostupni oblici na hrvatskom tržištu su tablete, kapsule, oralni sprejevi kao monopreparati.
Dostupne su i kombinacije s vitaminima B skupine (posebice B6) koji doprinose normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji i smanjenju umora i iscrpljenosti.
Najveća dopuštena dnevna doza melatonina za odrasle osobe u dodacima prehrani je 1 mg.
Česte su i kombinacije s ljekovitim biljkama koje se tradicionalno koriste za ublažavanje nesanice i napetosti
- odoljenom (Valeriana officinalis),
- matičnjakom (Melissa officinalis),
- kamilicom (Chamomilla recutita)
- pasiflorom (Passiflora incarnata)
- mineralima magnezijem i cinkom.
Melatonin ima rijetke nuspojave, a više doze mogu izazvati:
- razdražljivost,
- glavobolju,
- hipertenziju,
- dispepsiju,
- osip.
Alkohol može pojačati neželjene učinke melatonina i može umanjiti njegov terapijski učinak.
Antidepresiv fluvoksamin može višestruko povećati koncentraciju melatonina.
Kada zatražiti liječničku pomoć?
Ako se nesanica pri primjeni mjera higijene spavanja i pomoćnih pripravaka pogorša ili nastavi nakon dva tjedna, potrebno je zatražiti liječničku pomoć.
Vođenje dnevnika spavanja, evidentiranje kada je osoba usnula, koliko puta se tijekom noći probudila te koliko je ostala budna pomaže pri odluci o postupanju i savjetovanju pacijenta.