Sportske ozljede

Lakše sportske ozljede

Lakše sportske ozljede čest su razlog zbog kojeg pacijenti traže pomoć ljekarnika. Pravodobna reakcija može smanjiti neugodu pacijenta i ubrzati oporavak.

Uganuća, istegnuća, otvorene rane, hematomi, tendinitis, bursitis, iščašenja i prijelomi ozljede su koje nastaju uslijed fizičke aktivnosti, najčešće prilikom hodanja, trčanja te bavljenja sportom.

Kod svih sportskih ozljeda što brže i efikasnije potrebno je ukloniti bol.

Ako je ozljeda svježa, bitno je pacijentu objasniti važnost pridržavanja RICE protokola (akronim od eng. Rest, Ice, Compression, Elevation).

RICE protokol

Općeprihvaćen je način tretiranja ozljeda, koji može ubrzati oporavak te umanjiti bol i otok. RICE se primjenjuje na sve sportske ozljede, osim tendinitisa i bursitisa, a sastoji se od 4 koraka:

  1. odmor,
  2. hlađenje,
  3. kompresija,
  4. podizanje.
Odmor

Nakon što je došlo do ozljede, potrebno je prekinuti svaku fizičku aktivnost koja će uzrokovati daljnje naprezanje i pogoršanje stanja ozlijeđenog područja. Pacijentu je potrebno preporučiti mirovanje u trajanju od 1 do 2 dana da ne bi došlo do pogoršanja oštećenja.

Hlađenje

Ako se pravovremeno primjeni, hlađenje značajno umanjuje otok i upalu. U prvih 48 sati poželjno je stavljati hladne obloge svakih jedan do dva sata, u trajanju od 10 do 15 minuta. Važno je savjetovati da hladni oblog ne smije biti u direktnom doticaju s kožom da bi se spriječio eventualni nastanak ozeblina.

Kompresija

Uporaba kompresivnih zavoja ili odgovarajućih steznika pomaže u ublažavanju otoka. Prilikom kompresije dolazi do boljeg rasprostiranja nakupljene tekućine te do njene brže resorpcije u okolna tkiva. Ako je kompresija prečvrsta dolazi do prekida cirkulacije te može doći do neosjetljivosti, trnaca, boli, hladnoće i otoka distalnog područja. Kompresiju je najbolje primijeniti u razdoblju od 48-72 sata nakon ozljede.

Elevacija

Važna je u procesu smanjenja otoka. Pacijentu je potrebno savjetovati da prilikom hlađenja, sjedenja ili ležanja nastoji podići ozlijeđeni dio tijela.

Uloga ljekarnika

Na ljekarniku je da prepozna ozbiljnost ozljede te da prema potrebi pacijenta uputi liječniku. Važno je prikupiti informacije o uzroku, trajanju, lokaciji i intenzitetu boli. Osnovna zadaća samoliječenja je ukloniti odnosno umanjiti bol.

Postoje situacije u kojima se ne preporučuje samoliječenje te je pacijentu potrebno savjetovati da potraži liječničku pomoć.

Situacije u kojima se ne preporučuje samoliječenje:

  • ako se radi o umjerenoj do jakoj boli
  • ako se povećava hematom ili crvenilo kože ozlijeđenog područja
  • ako su uz bol prisutni smanjenje osjeta i trnci distalno od bolnog područja
  • ako se bol nastavlja i 7 dana nakon primijenjene terapije
  • ako se povećao intenzitet ili promijenio karakter boli
  • ako se radi o abdominalnoj boli (osim dismenoreje)
  • ako je bol popraćena povraćanjem, mučninom, groznicom ili drugim simptomom koji upućuje na sistemsku infekciju
  • ako se vidi da je zglob deformiran, ima abnormalne kretnje, ili postoji sumnja na frakturu kostiju
  • ako se radi o trudnici u zadnjem trimestru trudnoće
  • ako je bolesnik mlađi od 2 godine
  • ako bol traje više od 2 tjedna

Veliki broj analgetika različitih ljekovitih oblika dostupan je u bezreceptnom režimu. Pri odabiru prikladnog analgetika potrebno je uzeti u obzir kontraindikacije, nuspojave i interakcije pojedinih lijekova te staviti naglasak na individualne razlike među pacijentima.

Lijekove za liječenje boli mogu se podijeliti na one sa sistemskim učinkom te na one s lokalnim učinkom.

Topičke pripravke za simptomatsko liječenje sportskih ozljeda možemo podijeliti na nesteroidne protuupalne lijekove, iritanse i njihove kombinacije. Pri primjeni ovih pripravaka ne očekuju se klinički značajne interakcije, nuspojave su rijetke i najčešće ograničene na lakše kožne reakcije.

Osim bezreceptnih lijekova dostupni su i bezreceptni proizvodi koji mogu olakšati tegobe nastale uslijed sportskih ozljeda.

Arnika ili američka livadna brđanka

Arnica chamissoni se uzgaja za potrebe farmaceutske industrije. U ljekovite svrhe se koristi cvijet biljke koji je narančaste ili žute boje. Zbog svog
analgetskog i antiseptičnog djelovanja arnika se među ostalim koristi za tretman hematoma, fraktura, reumatoidnih bolova, iščašenja i istegnuća u obliku gelova, masti, krema i tinktura. Smije se primijeniti samo na neoštećenu kožu. Kod osoba koje su alergične na biljke iz porodice glavočika
(Asteraceae) npr. kamilicu, neven ili stolisnik potreban je oprez. Zbog nedostatka informacija, potrebno je izbjegavati korištenje u trudnoći i tijekom dojenja.

Gavez (Symphytum officinale L.)

Gavez je otporna samonikla zeljasta trajnica iz porodice boražinovki. U obliku obloga i masti tradicionalno koristi za sve vrste ozljeda, ulceracija, rana i fraktura. Ne smije aplicirati na otvorene rane. S obzirom na to da potiče brzo zacjeljivanje može dovesti da rana površinski zacijeli, a iznutra ostane upaljena. Stoga se uvijek oprezno nanosi samo uz rub rane. Trudnicama i dojiljama se ne preporučuje korištenje gaveza. Općenita preporuka je da se ne koristi dulje od 4 do 6 tjedna.

Kamfor

Kamfor se u koncentraciji od 0,1 do 3 % zbog svojih analgetsko-anestetskih svojstava koristi u topičkim pripravcima za ublažavanje sportskih ozljeda. Kako ne bi uzrokovao crvenilo kože ne smije se primjenjivati u višim koncentracijama. Stimulacijom živčanih završetaka ostvaruje svoj učinak.

Većina sportskih ozljeda se može izbjeći uz pravilnu pripremu. Prije svake fizičke aktivnosti potrebno se zagrijati i istegnuti. Nakon duljeg vremena neaktivnosti organizam se ne smije preopteretiti.

Pročitajte još i:

Kako ispravno mjeriti krvni tlak?

Zdravo mršavljenje

Celulit – više od estetskog problema

Kućni ljubimci – prednosti zajedničkog suživota

Sunčanje – prednosti i opasnosti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *