Uloga ljekarnika u skrbi kod bubrežnih bolesnika

Ljekarnici su najdostupniji zdravstveni djelatnici te kao takvi imaju važnu ulogu u prevenciji, otkrivanju i uspješnom liječenju kronične bubrežne bolesti.

Bubrezi – koja je njihova funkcija?

Funkcija bubrega je uklanjanje otpadnih produkata metabolizma i viška vode iz organizma. U bubrezima se stvaraju hormoni: aktivni metabolit vitamina D (kalcitriol), eritropoetin i renin. Kalcitriol ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže kalcija i fosfora, eritropoetin je važan za proizvodnju crvenih krvnih stanica (eritrocita), a renin je važan u regulaciji krvnog tlaka.

Kako se bubrežna funkcija smanjuje, tako se javljaju simptomi poput mučnine, gubitka apetita, umora, opće slabosti, grčeva, oticanja stopala, problema sa spavanjem te povišenog krvnog tlaka koji je teško sniziti lijekovima. Takvi bolesnici češće posjećuju svoje ljekarnike nego bilo kojeg drugog zdravstvenog stručnjaka.

Ljekarnik u razgovoru s pacijentom može prepoznati neke od mogućih simptoma oštećenja bubrežne funkcije te može uputiti pacijenta na pretrage koje mogu na vrijeme usporiti kroničnu bubrežnu bolest.

Prevencija bolesti

Ako još nije došlo do razvoja kronične bubrežne bolesti, važna je učinkovita prevencija te bolesti.

S obzirom na to da su povišen krvni tlak i šećerna bolest dva najčešća uzroka kronične bubrežne bolesti, važno je održavati tjelesnu težinu, krvni tlak i razinu šećera u krvi unutar ciljnih vrijednosti.

Promoviranjem zdravih životnih navika i edukacijom o zdravlju ljekarnik ima veliku ulogu u prevenciji kronične bubrežne bolesti.

Edukacija bolesnika o promjenama životnih navika uključuje

  • smanjenje unosa soli,
  • izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola,
  • redovita fizička aktivnost,
  • prestanak pušenja i
  • kontrola prehrane.
Uravnotežena prehrana

Pravilna uravnotežena prehrana ključ je dobrog zdravlja, a posebno je značajna u životu osoba s kroničnom bolešću bubrega. Nepravilna prehrana može biti uzrok mnogih komplikacija kao što su pogoršanje povišenog krvnog tlaka kod prekomjernog unosa soli.

U kroničnoj bubrežnoj bolesti zbog oslabljenog apetita, pojave mučnine i povraćanja postoji opasnost od pothranjenosti.

Sol

Važan je čimbenik u kroničnoj bubrežnoj bolesti unos natrija čiji je najvažniji izvor kuhinjska sol. Većina hrane sadrži sol, a izrazito bogate namirnice su konzervirani proizvodi i mesne prerađevine. Oštećeni bubrezi ne mogu regulirati natrij u organizmu te se on zadržava. Posljedično se javlja žeđ, prekomjeran unos tekućine te nagomilavanje vode što uzrokuje porast krvnog tlaka i pogoršanje bubrežne funkcije. Preporučuje se ograničiti unos soli na 5 g dnevno.

Bubrezi imaju važnu ulogu u regulaciji ravnoteže kalcija i fosfora. Kod smanjene bubrežne funkcije dolazi do niske razine kalcija u krvi i porasta razine fosfora koji se ne može odstraniti u dovoljnoj količini. Ti poremećaji, uz nedovoljno stvaranje vitamina D dovode do smanjenja gustoće kostiju i mogućih lomova. Poželjno je izbjegavati konzerviranu hranu jer su aditivi i konzervansi bogati fosforom.

Ograničen unos bjelančevina

Već u ranim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno je ograničiti unos bjelančevina kako bi se usporila progresija zatajenja bubrega. Razgradnjom bjelančevina nastaju ureja, kreatinin i mokraćna kiselina koji se iz organizma odstranjuju putem bubrega. Kod zatajenja bubrega ove se tvari zadržavaju u organizmu uzrokujući svrbež, umor, opću slabost, mučninu i povraćanje. Kako bi se olakšale navedene tegobe, preporučuje se dijeta siromašna bjelančevinama. Meso, mlijeko i mliječni proizvodi glavni su izvor bjelančevina te je potrebno ograničiti njihov unos.

Ograničen unos namirnica bogatih kalijem

Smanjenjem bubrežne funkcije smanjuje se sposobnost regulacije ravnoteže kalija u organizmu što uzrokuje poremećaje rada srca i mišića. Kod uznapredovale kronične bubrežne bolesti razina kalija u krvi je povišena, te se ne preporučuje unos namirnica bogatih kalijem kao što su banana, dinja, zeleno lisnato povrće, rajčica, mahunarke, orašasti plodovi, mlijeko i neke vrste ribe.

Preporučuje se povećati unos neprerađene hrane biljnog porijekla. Kombinacija peršina i celera djeluje kao prirodni diuretik, a posebno je učinkovita kod povišene razine mokraćne kiseline. Ekstrakt korijena maslačka i čaj od sljeza pomažu pri izlučivanju otpadnih tvari iz bubrega. Biljka medvjetka od koje se priprema uvin čaj odličan je diuretik i čisti urinarni trakt.

Liječenje simptoma

Kako bubrežna funkcija slabi, tako se primjenjuje liječenje simptoma uzrokovanih smanjenim radom bubrega. Takvi bolesnici vrlo često uzimaju lijekove za sniženje krvnog tlaka i lijekove koji povećavaju količinu mokraće.

Ljekarnici prilikom izdavanja kronične terapije educiraju pacijente o karakteristikama lijeka, mogućim nuspojavama i interakcijama kako bi pacijent što bolje prihvatio svoju terapiju i ne bi prestao uzimati lijek.

  • Bitno je nadoknaditi vitamin D kako bi se očuvala gustoća kostiju i smanjio rizik od loma kostiju.
  • Liječenje anemije i poremećaja mineralnog metabolizma vrlo je važno jer se tako smanjuje rizik od kardiovaskularnih komplikacija.
  • Kod bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću važno je na vrijeme otkriti i liječiti komplikacije.
Nekontrolirana uporaba bezreceptnih lijekova

Bezreceptni lijekovi, poput ibuprofena i acetilsalicilne kiseline mogu uzrokovati pogoršanje bubrežne funkcije. Takvi lijekovi dovode do vazokonstrikcije ili sužavanja krvnih žila bubrega čime se smanjuje glomerularna filtracija koja je pokazatelj bubrežne funkcije.

Kod liječenja boli treba razmotriti primjenu paracetamola koji je sigurniji od nesteroidnih protuupalnih lijekova poput ibuprofena. Ukoliko je potrebno, nesteroidni protuupalni lijekovi se mogu uzimati u najmanjoj učinkovitoj dozi u kraćem vremenskom intervalu.

Potreban je oprez prilikom uzimanja antacida koji sadrže natrij i aluminij hidroksid. Antacidi su lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu i dostupni su bez recepta.

Nekontrolirana uporaba bezreceptnih (OTC) lijekova predstavlja velik problem jer su pacijenti danas uvelike izloženi informacijama putem medija.

U bolesnika s teškim zatajenjem bubrežne funkcije postoji opasnost nakupljanja lijeka što može dovesti do povećanog ili toksičnog djelovanja. Stoga je potrebna prilagodba doze u skladu s bubrežnom funkcijom, a može se odabrati i drugi, prikladniji lijek koji se izlučuje bubregom ili onaj koji zaobilazi bubrežno izlučivanje.

Liječenje bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti vrlo je složeno. Ljekarnik može svojim savjetima i znanjima znatno pridonijeti pravilnome liječenju kronične bubrežne bolesti. Ljekarnici surađuju s drugim članovima zdravstvenog tima i upućuju pacijente na pridržavanje dobivenih uputa. Savjetodavna uloga ljekarnika  ključan je čimbenik za motiviranje bolesnika da se uključe u liječenje i da prihvate odgovornost za vlastito zdravlje.

Pročitajte još i:

Proteini i prehrana bogata proteinima

Bubrežni kamenci

AZELASTIN – novi saveznik kod simptoma alergije

EKTOIN – prirodni štit od alergije

Odgovori