Vitamin D

Od djetinjstva do kasne životne dobi

Vitamin D nam je potreban kako bi se u djetinjstvu izgradile čvrste kosti te očuvala čvrstoća i zdravlje kostiju u kasnijoj životnoj dobi. On doprinosi održavanju normalnih kostiju, zubi i mišića.

Posljednjih desetljeća, osim klasičnog povezivanja vitamina D sa zdravljem koštano-mišićnog sustava, rezultati velikog broja istraživanja govore o njegovim drugim profilaktičkim i terapijskim mogućnostima. Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava – stimulira ga kad je on preslab, ali i ublažava njegovu aktivnosti kada taj sustav djeluje prejako.

Najbogatiji prirodni izvori vitamina D u hrani 

vitamin d

  • ribe (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos),
  • plodovi mora,
  • shiitake gljive,
  • goveđa jetra,
  • žumanjak jajeta,
  • sirevi i mliječni proizvodi.

Svega 20% ukupnih dnevnih potreba za vitaminom D unosi se u organizam putem hrane.

Sunce kao glavni izvor vitamina D

Glavni izvor vitamina D u ljudi je njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevu svjetlu. Ipak, njegov nedostatak je čest iako dnevne potrebe za vitaminom D nisu velike i iznose svega 10 μg (400 IJ).

40 – 50% populacije ima nedostatnu koncentracije vitamina D u krvi zbog čega se s pravom govori o “pandemiji” hipovitaminoze D što može nositi ozbiljne javno zdravstvene posljedice.

U Hrvatskoj ne postoji sustavna strategija obogaćivanja hrane vitaminom D, a i geografski položaj (iznad 40° geografske širine) predstavlja čimbenik rizika od pojave nedostatka vitamina D u populaciji.

Brojne kampanje upozoravaju na opasnost od prevelikog izlaganja suncu. Prevladava strah od njegovih mogućih posljedica, osobito u smislu nepoželjnih promjena na koži stoga se savjetuje primjena sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom. Upotreba sredstva za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95%.

vitamin d

Skupine kod kojih se može očekivati nedostatak vitamina D

  • trudnice,
  • osobe koje se rijetko izlažu suncu,
  • nose zaštitnu odjeću,
  • osobe tamne puti,
  • pretile osobe,
  • hospitalizirani pacijenti,
  • osobe smještene u institucije,
  • osobe starije životne dobi,
  • osobe oboljele od autoimunih, malignih i kardiovaskularni bolesti i infekcija.

Da bi osobe tamne puti proizvele jednaku količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe moraju se izložiti suncu 3-5 puta dulje od njih.

Pretile osobe imaju na raspolaganju manje količine slobodnog vitamina D s obzirom na to da se vitamin D pohranjuje u masnom tkivu.

Osobe starije životne dobi imaju smanjenu sposobnost stvaranja vitamina D, odnosno imaju samo trećinu sposobnosti 20-godišnjih osoba.

Zašto nam je još važan vitamin D?

  • Aktivni oblik vitamina D zbog svog utjecaja na rast i diferencijaciju stanica našao je svoje mjesto u liječenju autoimunih bolesti kao što su reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva, multipla skleroza i dijabetes.
  • Vitamin D ostvaruje antihipertenzivne učinke.
  • Istraživanja su pokazala bolji ishod bolesti kod malignih oboljenja u pacijenata s višim koncentracijama vitamina D.
  • Znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije.
  • Rezultati istraživanja objavljeni u stručnom časopisu medRxiv sugeriraju kako su odgovarajuće koncentracije vitamina D u krvi povezane s manjim rizikom za COVID-19.

Preporučena dnevna doza vitamina D u dodacima prehrani je 400 IJ/L (10 μg). Prema preporukama američkog Instituta za medicine odraslim osobama u dobi do 70 godina savjetuje se unos 600 IJ, a za starije od 70 godina 800 IJ vitamina D na dan.

Do suviška vitamina D ne može doći zbog prekomjernog izlaganja suncu, ali može zbog pretjeranog peroralnog unosa. Unatoč bojazni od intoksikacije vitaminom D današnja saznanja upućuju da tek doza od 50.000 IJ vitamina D na dan u odraslih osoba tijekom nekoliko mjeseci može uzrokovati intoksikaciju.

Pročitajte još i:

Vitamin K2

Pravilno disanje

Nedostatak željeza i anemija

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)

Ricinusovo ulje

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.