Sunčanje – prednosti i opasnosti

Sunčeva svjetlost i zračenje

Sunčeva svjetlost dijeli se na vidljivu, ultraljubičastu i infracrvenu svjetlost.

Ultraljubičasto zračenje je odgovorno za promjene na koži, a ovisno o valnoj duljini dijeli se na UVA, UVB i UVC zračenje.

UVC zrake ne dopiru do površine kože, zaustavlja ih Zemljin omotač.

UVA i UVB zrake prodiru kroz kožu i kod pretjeranog izlaganja dovode do oštećenja DNA u stanicama kože te povećavaju rizik nastanka raka kože.

Prednosti sunčanja

Brojne su blagodati izlaganja tijela sunčevoj svjetlosti. Nama je jako bitna sinteza vitamina D koja se događa u prisustvu sunčeve svjetlosti. Vitamin D je ključan za zdravlje kostiju i u tijeku su istraživanja koja će procijeniti i druge pozitivne zdravstvene koristi. Iako je optimalna razina vitamina D predmet rasprave, prihvaćeno je da razina plazme ispod 25 nmola/l povećava rizik od rahitisa i osteomalacije.

Sunce je glavni izvor vitamina D. Međutim, teško je odrediti koliko je vremena potrebno provesti na suncu bez zaštite da bi se ispoljio pozitivan učinak na organizam i sintetizirala dovoljna količina vitamina D.

Ovisi o nizu čimbenika kao što su: fototip kože, površina izložene kože, geografska površina, doba dana i godine. Pravilnim sunčanjem potrebno je postići adekvatnu razinu vitamina D u tijelu bez povećanja rizika od raka kože.

Fotoprotekcija

Fotoprotekcija je skup mjera zaštite od štetnih učinaka Sunčeve svjetlosti. Obuhvaćaju izbjegavanje izlaganja suncu, posebno između 11 i 16 sati, nošenje fotoprotektivne odjeće, kapa, šešira i naočala te primjenu topičkih pripravaka za zaštitu od sunca.

Idealni topički fotozaštitni pripravak trebao bi štititi kožu od UVA i UVB zraka, djelovati antioksidativno te bi trebao sadržavati enzime za obnavljanje fotooštećenja na DNA. Mora biti fotostabilan i siguran za zdravlje ljudi.

Zaštita dječje kože

sunčanje

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti dječje kože koja je pet puta tanja od kože odraslih i sadrži manje pigmenta. Zbog toga UV zrake prodiru dublje u kožu. Upravo je nastanak melanoma u starijoj dobi povezan sa prekomjernim izlaganjem suncu u djetinjstvu.

Djecu do 6 mjeseci se nikako ne treba izlagati suncu, a do 1 godine ne izlagati direktnoj svjetlosti sunca.

Kod djece do 6 mjeseci ne upotrebljavati kreme za zaštitu od sunca jer mogu dovesti do iritacije.

Kasnije pri izboru zaštitnih krema dati prednost kremama na bazi mineralnih filtera (ne u obliku nano čestica) koji mehanički štite od sunčeve svjetlosti. Trebalo bi izbjegavati zaštitne kreme sa kemijskim filterima zbog mogućih alergijskih reakcija i hormonalnih promjena.

Fotoosjetljivost

Primjena određenih lijekova uz istodobnu izloženost sunčevim zrakama može rezultirati nuspojavama fotoosjetljivosti. Reakcije fotoosjetljivosti mogu se javiti pri izlaganju UVA i UVB zračenju. Češće se javljaju kao posljedica izloženosti UVA dijelu spektra koje prodire dublje u kožu.

Kod lijekova u obliku masti i gelova koji se mažu na kožu, a karakterizira ih fotoosjetljivost, dio kože na koji je nanesena krema ne smije biti izložen suncu kako ne bi došlo do nastanka nuspojave.

Osobe koji uzimaju lijekove oralno, a za koje je karakteristična fotoosjetljivost, trebale bi koristiti adekvatnu zaštitu od sunca i izbjegavati direktno izlaganje.

Pročitajte još i:

Zaštita od sunca kod odraslih

Zaštita od sunca kod djece

Hiperpigmentacija

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.