Acetilsalicilna kiselina – za i protiv?

Acetilsalicilna kiselina i koristi

Acetilsalicilna kiselina danas spada među najdostupnije i najupotrebljivanije bezreceptne lijekove. Ubraja se u grupu nesteroidnih protuupalnih lijekova.

To su lijekovi koji imaju:

1. protuupalni,

2. analgetski (smanjuju bolove),

3. antipiretski (snižavaju povišenu temperaturu) učinak.

Koristiti se za liječenje blage do umjerene boli poput glavobolja, zubobolja, menstrualni bolova, boli zbog upale živca, bol nakon operacija, povreda ili opeklina, mišićne boli, boli zbog upalne reumatske bolesti, te za simptomatsko ublažavanje bolova i snižavanje povišene tjelesne temperature kod gripe i prehlade.

acetilsalicilna kiselina

Osim toga, acetilsalicilna kiselina ima u niskim dozama i antitrombocitno djelovnje. Trombociti su sitne krvne stanice zaslužne za zgrušavanje krvi i sudjeluju u stvaranju ugrušaka. Krvni ugrušak koji se stvori u arteriji zaustavlja krvotok i prekida opskrbu kisikom. Kad se to dogodi u srcu, može prouzročiti srčani udar ili bol u prsištu, a u mozgu može prouzročiti moždani udar. Acetilsalicilna kiselina se stoga koristi za sprečavanje srčanog udara i moždanog udara u bolesnika koji su već preboljeli srčani odnosno moždani udar.

Također se primjenjuje za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka nakon određenih vrsta operacija na krvnim žilama, kako bi se proširile ili postale prohodne, kod pacijenata sa anginom pectoris jer imaju povećani rizik za nastanak srčanog udara.

Acetilsalicilna kiselina se može koristiti i kod pacijenata koji imaju jedan ili više rizičnih faktora za nastanak kardiovaskularnih bolesti poput dijabetesa, povećanih vrijednosti masnoća u krvi, pretilosti, pušenja, ili ako je riječ o starijim osobama za smanjenje rizika od nastanka srčanog udara.

Preventivno uzimanje acetilsalicilne kiseline?

Vrlo često se acetilsalicilna kiselina neopravdano koristi „preventivno“ radi sprečavanja nastanka krvnih ugrušaka, jer pacijenti često nisu svjesni opasnosti takvog korištenja lijeka. Stoga se prije prve uporabe acetilsalicilne kiseline u prevenciji zgrušavanja krvi potrebno savjetovati sa liječnikom ili ljekarnikom.

Doziranje ovisi o simptomima:

  1.  niže doze se koriste protiv zgrušavanja krvi (75 mg ili 100 mg dnevno, ukoliko liječnik odredi mogu se koristiti i veće doze),
  2.  veće doze protiv bolova i povišene temperature (pojedinačna doza može iznositi 300 – 500 mg).

Treba voditi računa o razmaku između pojedinih doza (minimalan razmak između dvije doze je 4 sata), a maksimalna dnevna doza je 4000 mg.

Ako se uzme više acetilsalicilne kiseline nego što treba, može doći do otrovanja. Otrovanje salicilatima može nastati uslijed kroničnog liječenja salicilatima te uslijed akutnog otrovanja koje je po život opasno (predoziranje), a koje varira od slučajnog uzimanja u djece do namjernog uzimanja.

Kronično otrovanje salicilatima može biti neprimjetno jer su znakovi i simptomi nespecifični. Blago kronično otrovanje salicilatima obično se javi samo nakon ponovljenog uzimanja velikih doza. Simptomi uključuju omaglicu, vrtoglavicu, zujanje u ušima, gluhoću, znojenje, mučninu i povraćanje, glavobolju, smetenost i mogu se kontrolirati smanjenjem doze. Slični simptomi se javljaju i kod akutnog trovanja, a stupanj ovisi o dobi i količini uzetog lijeka.

Osobe preosjetljive na acetilsalicilnu kiselinu ne smiju je uzimati.

Isto  tako se ne smije uzimati ako:

  1. postoji preosjetljivost na druge salicilate,
  2. u povijesti bolesti postoji asmatski napadaj nakon primjene salicilata ili drugih protuupalnih lijekova,
  3. osoba ima čir u probavnom sustavu ili neku drugu bolest probavnog sustava,
  4. povećanu sklonost krvarenjima,
  5. teško zatajenje funkcije jetre, bubrega ili srca.

Uporaba acetilsalicilne kiseline se ne preporuča trudnicama (pogotovo u posljednjem tromjesečju), dojiljama.

Ukoliko se planira operativni zahvat, potrebno je obavijestiti liječnika da li uzimate acetilsalicilnu kiselinu.

Primjena acetilsalicilne kiseline kod djece može uzrokovati Reyeov sindrom. To je vrlo rijetka bolest, teškog oštećenja jetre i moždane funkcije, koja može biti smrtonosna. Acetilsalicilna kiselina se ne smije davati djeci mlađoj od 16 godina, osim ako liječnik nije drugačije savjetovao.

Interakcije sa drugim lijekovima i nuspojave

Acetilsalicilna kiselina može imati interakcije sa drugim lijekovima, pa joj se djelovanje može pojačati ili smanjiti, a isti takav učinak ona može imati na drugi lijek.

Treba biti oprezan ako se uzima neki od ovih lijekova: metotreksat, drugi nesteroidni protuupalni lijekovi, digoksin, neki lijekovi za depresiju, lijekovi za liječenje šećerne bolesti (inzulin, sulfonilureja), diuretici, kortikosteroidi, valproična kiselina, probenecid.

Treba biti posebno oprezan ako se uzimaju lijekovi koji utječu na zgrušavanje krvi (npr. varfarin) ili lijekovi koji razgrađuju krvne ugruške. Budući da se istodobnim uzimanjem povećava rizik od krvarenja, potrebno je obratiti pozornost na znakove potkožnog krvarenja, npr. modrice, povećan broj ispucalih kapilara, krvarenje desni ili iz nosa.

Acetilsalicilna kiselina se ne smije uzimati s alkoholom. Zbog aditivnog učinka alkoholnih pića povećava opasnost od krvarenja u probavnom sustavu i produljuje vrijeme krvarenja.

Kao i svi drugi lijekovi acetilsalicilna kiselina može izazvati nuspojave. Najčešće nuspojave su mučnina, proljev, čir želuca ili dvanaestnika, krvarenje koje se može pojaviti kao hematom, krvarenje iz nosa, mokraćnog trakta, genitalija i zubnog mesa.

Otkud acetilsalicilna kiselina?

Acetilsalicilna kiselina jedan je od najranije sintetiziranih lijekova, koji se još uvijek rabi diljem svijeta. Ona je derivat salicilne kiseline koju možemo naći u kori bijele vrbe. Već su drevni narodi poznavali djelatnu tvar u kori vrbe kao sredstvo za ublažavanje boli i liječenje vrućice. Kemičari su prvo uspjeli izolirati salicilnu kiselinu iz kore vrbe, ali je primjećeno mnogo nuspojava vezanih za probavni sustav. Stoga su tragali za novim spojem koji neće toliko štetiti probavnom sustavu.

Acetilsalicilna kiselina prvi je put sintetizirana 1897. godine, a čovjek zaslužan za njezino otkriće je Felix Hoffman. Na tržište je došla 1899. godine i to u obliku praha, a samo godinu dana kasnije i u obliku tableta. Danas imamo niz različitih ljekovitih oblika dostupnih na tržištu.

Kao što smo rekli na početku, acetilsalicilna kiselina je „stari“ lijek i često pacijenti misle da je siguran i bezopasan, ali to ipak nije tako.

Ako imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica o korištenju ovog ili nekog drugog lijeka, za savjet se možete obratiti farmaceutima naše zdravstvene ustanove.

Pročitajte još i:

Med – najsavršeniji proizvod prirode

Dojenje i alergije

Povišena temperatura kod djece

Kašalj – neprijatelj dobrog sna

“Kada boli…” – radionica u DV “Proljeće”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.