Bubrežni kamenci
Bubrežni kamenci – jedan od najbolnijih poremećaja urinarnog trakta
Bubrežni kamenci su jedan od najčešćih i najbolnijih poremećaja urinarnog trakta, zbog kojeg preko pola milijuna ljudi diljem svijeta svake godine potraži liječničku pomoć na hitnom prijemu.
Iako ih kolokvijalno zovemo bubrežnim kamencima, mogu se naći i u drugim dijelovima urinarnog trakta. U literaturi ih se može naći kao mokraćne kamence, odnosno stručnim izrazom urolitijaza ili nefrolitijaza.
Bubrežni kamenci nastaju taloženjem kristala iz mokraće. To se može dogoditi zbog povećane koncentracije kristialiničnih tvari uslijed njihovog povećanog unosa kroz hranu ili pojačanog izlučivanja u mokraću, ali i kod smanjenog udjela vode i drugih tvari koje bi spriječile njihovo taloženje.
Oko 80% bubrežnih kamenaca čine kalcijeve soli, od kojih je najzastupljeniji kalcijev oksalat. Rjeđe se javljaju kamenci od kristala mokraćne kiseline (urati) ili cistina.
- Mogu biti sitni poput zrna pijeska pa sve do nekoliko centimetara u promjeru.
- Površina im može biti glatka ili hrapava, zbog čega se intenzitet simptoma razlikuje od osobe do osobe.
- U prosjeku su dvostruko češći kod muškaraca i najviše se javljaju u dobi od 30 do 50 godina, ali mogu se javiti u bilo kojem životnom razdoblju.
- Osobe koje su jednom imale bubrežne kamence imaju veću vjerojatnost ponovne pojave u budućnosti.
- Rizik je povećan i kod osoba kod kojih je član uže obitelji imao urolitijazu.
Na nastajanje kamenaca mogu utjecati i prehrambene navike
- nedovoljan unos vode,
- prekomjeran unos proteina životinjskog porijekla,
- rafiniranih šećera i hrane bogate oksalatima.
Rizični faktor su i neka metabolička stanja i bolesti, npr. giht ili hiperparatiroidizam, kao i neke nasljedne bolesti, kao što je renalna tubularna acidoza, pri kojoj 70% oboljelih razvije urolitijazu.
Simptomi
Kada su kamenci dovoljno sitni, moguće je da će proći kroz urinarni trakt i biti izbačeni mokraćom bez da izazovu ikakve simptome.
- Najčešće se dogodi da kamen zapne u nekom dijelu urinarnog trakta.
- Pri tome naglo nastupa vrlo jaka, oštra bol, koja je grčevitog karaktera zbog kontrakcije mišića koji nastoje istisnuti kamenac dalje prema mokraćnom mjehuru.
- Bol se pretežno javlja u donjem dijelu leđa ili trbuha i može se proširiti u preponu.
- Uz bol, ponekad se javlja mučnina i povraćanje, a kod većih i oštrijih kamenaca moguće je prisustvo krvi u mokraći.
- Migracijom kamenca niže prema mokraćnom mjehuru moguć je učestaliji nagon na mokrenje i osjećaj pečenja tijekom mokrenja.
Opstrukcijom urinarnog trakta kamenci mogu izazvati i brojne komplikacije, prije svega infekciju, koja se očituje povišenom tjelesnom temperaturom ili groznicom i u tom je slučaju potrebno odmah se javiti liječniku.
Asimptomatski se kamenci obično otkriju slučajno, tijekom ultrazvuka abdomena ili na rendgenskoj snimci abdomena prilikom obrade nekog nevezanog zdravstvenog stanja ili bolesti. Ako su prisutni karakteristični simptomi, dijagnoza se može postaviti slikovnim metodama (najčešće CT urografija ili UZV) koje daju korisne informacije o veličini i smještaju kamenca te stupnju opstrukcije.
Liječenje
Liječenje urolitijaze uvelike ovisi o veličini kamenaca i simptomima koje izazivaju.
- Sitniji kamenci (do 5 mm promjera) obično ne zahtijevaju značajnu terapijsku intervenciju te ih je moguće izmokriti uz unos 2,5 – 3 litre tekućine dnevno. Po potrebi, za olakšavanje simptoma mogu se primijeniti analgetici i spazmolitici. Postoje i pripravci na bazi terpena koji inhibiraju rast i formiranje novih kamenaca te potiču njihovu razgradnju.
- Kod većih kamenaca, izraženije opstrukcije, učestalih infekcija ili kada kamenac ne izađe spontano u razumnom vremenskom roku, indicirano je aktivno liječenje. Najčešće korištena metoda je litotripsija šok valovima (eng. extracorporeal shock wave lithotripsy, ESWL) kod koje se korištenjem šok valova visoke energije kamenci usitnjavaju u sitnije čestice koje se mogu izmokriti. Ta je metoda neinvazivna i ima kratko vrijeme oporavka.
- U slučaju velikih kamenaca ili kontraindikacija za ESWL, može se izvesti perkutana nefrolitotomija, minimalno invazivni zahvat pri kojem se kroz mali rez dolazi do kamenca instrumentom koji ga usitnjava i uklanja. Još jedna mogućnost je i ureteroskopija, pri kojoj se instrument uvodi kroz mokraćnu cijev.
Obzirom na tendenciju ponovnog javljanja, preventivne mjere su od posebno velike važnosti za sprječavanje novih epizoda. Veliku korist u određivanju konkretnih mjera pruža analiza sastava kamenca nakon njegovog uklanjanja.
- Najbolja i najjednostavnija mjera je povećan unos tekućine, najbolje vode.
- Potrebno je smanjiti količinu mesa u prehrani i ograničiti unos soli.
Kod osoba koje su imali oksalatne kristale valja izbjegavati veće količine hrane bogate oksalatima kao što su čokolada, špinat, cikla, rabarbara, jagode i drugo jezgričasto voće te gazirana pića.
Iako se većina bubrežnih kamenaca sastoji od kalcijevih soli, unos preporučenih doza kalcija kroz hranu je poželjan. Kalcij veže oksalate u crijevu onemogućavajući im sistemsku apsorpciju. Smanjenoj incidenciji urolitijaze pogoduje i hrana bogata vlaknima.