DOJENJE I ALERGIJE

DOJENJE I ALERGIJE

Djeca od rođenja do godine dana nazivaju se dojenčad. I samo ime govori da je dojenje za njih najbolja i nezamjenjiva hrana. Danas ćemo se posvetiti samo jednoj od brojnih dobrobiti dojenja, zaštitnoj ulozi dojenja u razvoju alergija.

dojenje

Majčino mlijeko štiti dijete od alergija na dva načina.

  1. Isključivo dojena djeca su, u prvim mjesecima života, manje izložena potencijalnim alergenima već time što se hrane samo majčinim mlijekom. Što se djetetu ranije uvodi dohrana, to je veća vjerojatnost da će biti alergično baš na tu namjernicu. Vrijedi i obrnuto, što je kasnije i manje izloženo drugoj hrani osim majčinog mlijeka, manja je i vjerojatnost obolijevanja od alergija.
  2. Drugi razlog zbog kojeg su isključivo dojena djeca manje podložna alergijama je vezan za imunološki sustav djeteta koji je kod rođenja nezreo i dijete ovisi o zaštiti koju dobiva preko majčinog mlijeka. Osim toga i probavni je sustav djeteta nespreman za drugu hranu. Prvih dana nakon rođenja dijete dobiva kolostrum, prvo mlijeko, takozvanu “imunološku bombu”, bogato antitijelima, uključujući i imunoglobulin A (IgA) koji stvara zaštitni sloj u crijevima, štiteći tako dijete od potencijalnih alergena. Zrelo mlijeko sadrži i specifična protutijela na strane tvari kojima je izložena majka ili dijete. U dobi od 6 mjeseci djetetov imunološki sustav je spreman sam proizvoditi IgA i tek tada je pravo vrijeme za postupno uvođenje dohrane.

Iako se lista namirnica koje izazivaju alergiju razlikuje od kulture do kulture, kravlje mlijeko i mliječni proizvodi su na vrhu liste. Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života te je to najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. To se tumači činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85% djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko, prestaje biti alergično do treće godine života te može konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.

Prehrana majčinim mlijekom najbolji je način izbjegavanja pojave alergija na kravlje mlijeko

dojenje

Ukoliko je beba alergična na kravlje mlijeko, a majka uzima mlijeko i  mliječne proizvode, čak i male količine, bjelančevine kravljeg mlijeka koje se nalaze u majčinom mlijeku, mogu izazvati alergijske reakcije kod bebe. U takvim slučajevima preporučuje se izbjegavanje konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda kod dojilja, što pobija ukorijenjeni mit kako “mlijeko stvara mlijeko”.

Kako bi kvaliteta i kvantiteta mlijeka bila zadovoljavajuća, važno je piti dovoljno tekućine, ne nužno mlijeka i dojiti na zahtjev.

U svakoj kulturi postoji lista namirnica koju dojilje ne smiju jesti. Npr. kod nas se ne preporučuje jesti češnjak, dok se on u Indiji smatra korisnim za stvaranje mlijeka. Prema novim smjernicama prehrana dojilje treba biti raznolika i ne treba se suzdržavati od konzumacije bilo kojih namirnica sve dok se ne primijeti da određene namirnice izazivaju alergije.

dojenje

Ako u obitelji postoji sklonost alergijama, bilo kod roditelja ili kod starije djece, preporučuje se tijekom trudnoće i dojenja preventivno izbjegavati sporne namirnice. Istraživanja su pokazala da, ukoliko majka tokom trudnoće i dojenja izbjegava hranu koja je kod članova njene obitelji izazivala alergije, vjerojatnost da dijete razvije alergiju na tu hranu se smanjuje. Trudnica koja izbjegava mliječne proizvode i mlijeko tokom trudnoće mora uzimati kalcij iz drugih izvora.

dojenje

Kod alergijskih reakcija na hranu najčešći su:

  • gastrointestinalni simptomi: povraćanje, bljuckanje, proljev, kolike, zatvor, nadutost, neonatalna trombocitopenija, krv u stolici, slabo napredovanje…
  • reakcije u respiratornom sustavu (kihanje, kašalj, začepljen nos, curenje nosa, bronhitis, krvarenje iz nosa), na koži (ekcem, dermatitis, urtikarija, svrbež, pelenski osip), očima (crvenilo, svrbež, suzenje), središnjem živčanom sustavu (razdražljivost, problemi sa spavanjem).
  • promjene u djetetovu ponašanju (slaba koncentracija, potištenost, depresija).

Budući da za alergije nema lijeka, najlakši i najjeftiniji način je izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju tj. eliminacijska dijeta. Neizravan dokaz alergije na neku od namirnica je upravo eliminacijska dijeta, tj. nestanak alergijskih tegoba nakon izostavljanja pojedinih namirnica.

Otkrivanje koja hrana izaziva alergiju težak je, ali isplativ proces. Preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i simptoma. Pritom je bitno napomenuti da neke bebe reagiraju već nakon nekoliko minuta, no općenito se simptomi pojavljuju nakon 4 do 24 sata.

Kod većine beba će se stanje poboljšati već 5 do 7 dana nakon što majka prestane s konzumacijom hrane koja je izazvala alergiju. No da se potpuno uklone tragovi hrane koja je izazvala alergiju iz tijela majke i bebe treba i do 2 tjedna.

dojenje

Čestitamo svim mamama koje doje svoje bebe, i navijamo za sve one buduće mame koje će tek naići na brojne probleme s dojenjem. Jer muke s bolnim bradavicama, oteklinama i iscrpljenošću normalne su na početku, ali nasreću kratkotrajne i prolazne u procesu pružanja najbolje i najprirodnije hrane vašem djetetu.

Pročitajte još i:

Atopijski dermatitis

Povišena temperatura kod djece

Pelenski osip

Imunološki sustav – naš štit od bolesti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.