Kako ispravno mjeriti krvni tlak?

Povišen krvni tlak

Arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak) predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Procjenjuje se da će u svijetu hipertenziju do 2025. godine imati svaki treći stanovnik u dobi nakon 20. godine što nosi ozbiljne posljedice.

Prema rezultatima istraživanja Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj učestalost hipertenzije u Republici Hrvatskoj je 37,5%. To znači da svaki treći odrasli stanovnik ima povišene vrijednosti arterijskoga tlaka. Prema istom istraživanju samo 59,6% pacijenata s povišenim vrijednostima tlaka se liječi. U tomu prednjače žene sa 62,9% prema 53,7% muškaraca.

U Hrvatskoj ciljne vrijednosti tlaka (<140/90 mmHg), postiže svega 23% pacijenata liječenih antihipertenzivnim lijekovima.
Povišen arterijski tlak glavni je čimbenik rizika preranog umiranja od infarkta miokarda, srčanog zatajenja i moždanog udara, a znatno pridonosi i riziku nastanka fibrilacije atrija, kronične bubrežne bolesti i bolesti perifernih arterija.

Bolesti s kojima dijeli patogenetske mehanizme su pretilost, metabolički sindrom i šećerna bolest. Podmuklo i neprepoznato hipertenzija je prisutna kao rizični čimbenik u bolesnika s reumatoidnim artritisom, kod bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća te kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva.

Liječenje povišenog krvnog tlaka uključuje prilagodbu životnih navika te primjenu antihipertenzivnih lijekova.

Pacijentima koji subjektivno ne osjećaju tegobe teško je prihvatiti da je lijekove nužno uzimati svakodnevno godinama. Procjenjuje se da se u svijetu svega 50% hipertoničara uspješno liječi, a jedan od glavnih uzroka tomu je prestanak primjene ili izostanak redovite primjene lijekova.

Prema smjernicama Europskog društva za hipertenziju (European Society of Hypertension – ESH) i Europskog kardiološkog društva (European Society of Cardiology – ESC) iz 2018. godine, o arterijskoj hipertenziji govorimo kada su vrijednosti tlaka povišene tako da je sistolički arterijski tlak (SAT) ≥ 140 mmHg i/ili dijastolički arterijski tlak (DAT) ≥ 90 mmHg.

Klasifikacija arterijskog tlaka

Krvni tlak

Za postavljanje točne dijagnoze i pravilno liječenje krvnog tlaka te procjenu terapijskog uspjeha nužno je pravilno mjerenje tlaka. Uz liječnike i medicinske sestre i ljekarnici sudjeluju u osiguravanju ispravnosti opreme za mjerenje, u pripremi i pravilnom provođenju mjerenja tlaka.

Kod svih mjerenja preporučuje se rabiti tlakomjer koji je prošao procjenu prema standardiziranim protokolima (protokolu Britanskog društva za hipertenziju i/ili Internacionalnom protokolu ESH i/ili protokolu Američkog udruženja za unaprjeđenje medicinske instrumentacije).

Preporučeni uređaju dostupni su na web-stranici www.dableducational.org

Danas su uglavnom u uporabi auskultatorni ili oscilometrijski poluautomatski uređaji. Njihova se točnost treba redovito provjeravati u tehničkom laboratoriju, a primjena živinih tlakomjera u većini europskih zemalja je napuštena.

Pacijentu valja dati jasne upute o mjerenju tlaka
  • Prije početka mjerenja pacijent treba sjediti u mirnoj prostoriji 3 – 5 minuta, bez razgovora.
  • Leđa treba osloniti na naslon, a natkoljenice ili gležnjeve ne smije prekrižiti.
  • Mjerenje se obavlja na nadlaktici. Potrebno je rabiti orukvicu prikladne veličine, jer premalena orukvica može rezultirati lažno visokim vrijednostima i obratno.
  • Upotreba tlakomjera za zapešće se ne preporučuje osim kod pretilih bolesnika s izrazito velikim opsegom ruke.
  • Ruku je potrebno postaviti u razini srca.
  • Pacijenta valja savjetovati da 30 minuta prije mjerenja ne konzumira alkohol, kofein ili duhanske proizvode.
  • U razmaku od 1 do 2 minute potrebno je izvršiti dva mjerenja.
  • Dodatna mjerenja potrebna su ako postoji značajna razlika vrijednosti (˃ 5 mmHg).
  • Ako je prisutna razlika vrijednosti na lijevoj i desnoj ruci, kao relevantna se uzima viša vrijednost te se tlak ubuduće mjeri na toj ruci.

U odnosu na vrijednosti izmjerene u liječničkoj ordinaciji, mjerenje izvan kliničkog okruženja omogućuje:

  • višestruka mjerenja tijekom dužeg razdoblja,
  • izbjegavanje „utjecaja bijele kute“ (porast tlaka u ordinacijskim ili bolničkim uvjetima neovisno o srednjim dnevnim vrijednostima tlaka)
  • bolja predviđanja progresije oštećenja organa i rizika od neželjenih kardiovaskularnih događaja.
Kućno mjerenje tlaka

Kućno mjerenje tlaka poboljšava bolesnikovu dosljednost u primjeni lijekova te može pomoći u postizanju bolje kontrole tlaka.

Ljekarnici mogu pomoći u ovom procesu edukacijom pacijenta o ispravnom mjerenju tlaka kod kuće.

Tlak se preporučuje mjeriti ujutro i navečer tijekom 7 dana, izvršiti dva mjerenja s razmaku od jedne minute te upisati prosječnu vrijednost u dnevnik mjerenja. Kad se uspostavi kontrola tlaka dostatno je provoditi tjedno mjerenje jednom u tri mjeseca. Dnevnik mjerenja vrijedan je izvor podataka.

Kućno mjerenje posebno se potiče u slučaju sumnje na „hipertenziju bijelog ogrtača“ i u slučaju sumnje na maskiranu hipertenziju.

Hipertenzija bijelog ogrtača je definirana povišenim vrijednostima tlaka izmjerenim u liječničkoj ordinaciji, a normalnim vrijednostima izmjerenim izvan kliničkog okruženja.

Maskirana hipertenzija definirana je povišenim kontinuirano ili kućno izmjerenim vrijednostima tlaka, a normalnim vrijednostima ordinacijskog tlaka.

Pročitajte još i:

Celulit – više od estetskog problema

Predijabetes

Oralna higijena kod djece

Kućni ljubimci – prednosti zajedničkog suživota

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *