Ljekovite biljke koje pomažu kod stresa
Tijekom prošle godine svjedoci smo događajima koji su drugačiji od svega nam poznatog i uobičajenog. Pandemija COVID-19 došla je iznenada i iz temelja zaljuljala sve aspekte našeg života: osobnog, obiteljskog, društvenog i poslovnog.
Ograničenje kretanja, socijalna distanca, rad od kuće, “online” nastava, stavljaju na ispit naše osobne resurse i sposobnost za adaptaciju u vrlo kratkom razdoblju.
Nepredvidivi događaji poput potresa u Zagrebu u proljeće ili posljednjeg snažnog potresa u Petrinji, Sisku i Glini podsjetili su nas da u nekoliko sekundi naš život može poprimiti neki drugi tijek. Naša rutina može biti iznenada prekinuta. Mnogi su ostali bez svojih domova ili su oni nesigurni za život, a nažalost nekoliko je osoba izgubilo svoj život.
Iako većina nas nije pretrpjela veće materijalne štete, svima nam se treslo tlo pod nogama te nam je poljuljan osjećaj sigurnosti. Zemlja je nešto za što je naša podsvijest naučila da je čvrsto i stabilno. Zemlja je nešto na što uvijek možemo računati, barem bi tako trebalo biti. Kada se zemlja počne tresti, trese se i naš osjećaj bazičnog povjerenja, povjerenja u sebe, u bližnje i u život.
Kad ono što smo mislili da je sigurno i stabilno najednom to više nije, kod nekih ljudi može se javiti veliki strah i osjećaj nesigurnosti. S njima se teže nose nego s većim i realističnijim opasnostima. Emocije i reakcije ne smijemo potiskivati, trebamo si dopustiti da ih proživimo.
Kako si sami možemo pomoći?
- Suzdržite se od čitanja vijesti 24/7. Imati potrebu za aktualnim informacijama nakon stresnih situacija i kriza je prirodno. Međutim, prevelika izloženost lošim vijestima može vas dodatno opteretiti ili probuditi loša sjećanja. Čitajte provjerene vijesti i informacije.
- Druženje s ljudima koji su nam bliski i razgovaranje s njima o tome kako se osjećamo može biti od velike koristi.
- Gledanje serija, slušanje glazbe, igranje društvenih igara s obitelji ili videopozivi s prijateljima samo su neke od stvari koje možemo raditi kako bismo se smirili, ali i premjestili pažnju sa straha i negativnih emocija.
- Koristan je boravak u prirodi, šetnja, meditacija i tjelovježba.
- Ako vam lijeganje u krevet budi previše uznemirujućih uspomena, razmislite o promjeni mjesta spavanja. Tijelu je u stresnim situacijama iznimno potreban odmor, a san jača organizam.
Ljekovite biljke
Priroda nas je, srećom, podarila nizom biljaka koje pomažu ublažiti simptome stresa, a ujedno su vrlo sigurne te ne stvaraju ovisnost i imaju iznimno dobar profil nuspojava.
Ružičasti žednjak (Rhodiola rosea)
Vrlo učinkovita biljka zbog svojih adaptogenih svojstava te se tradicionalno koristi za bolju prilagodbu organizma na emocionalni stres i pojačane fizičke napore. Ostvaruje povoljan učinak na središnji živčani sustav te se koristi za privremeno ublažavanje simptoma stresa poput umora i iscrpljenosti te za poboljšanje raspoloženja.
Ne preporučuje se uzimanje duže od 2 tjedna u kontinuitetu, a osobe koje uzimaju lijekove trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama, niti kod djece i adolescenata mlađih od 18 godina starosti. U večernjim satima Rhodiola može izazvati poremećaj sna stoga primjenu navečer valja izbjegavati.
Odoljen (Valeriana officinalis)
Tradicionalni biljni lijek koji se koristi za ublažavanja blagih simptoma mentalnog stresa i kao pomoć kod nesanice. To je vrlo sigurna biljka koju iz opreza ne dajemo trudnicama, dojiljama i djeci. Istodobno se ne preporučuje konzumacija alkohola.
Aktivne tvari lista matičnjaka (Melissa officinalis) imaju sedativni i karminativni učinak i tradicionalno se koriste u biljnim pripravcima koji se primjenjuju za smirenje i kod nesanice.
Aktivne tvari lista paprene metvice (Mentha X piperita) djeluju spazmolitički na glatke mišiće probavnog sustava te imaju koleretički i karminativni učinak te se tradicionalno koriste s korijenom odoljena u biljnim pripravcima koji se primjenjuju za smirenje. List paprene metvice trebali bi izbjegavati pacijenti koji boluju od gastroezofagealne refluksne bolesti kao i oni koji imaju žučne kamence zbog mogućeg pogoršanja navedenih bolesti.
Odoljen u kombinaciji s matičnjakom i metvicom smije se koristiti do dva tjedna.
Pasiflora (Passiflora incarnata)
Sigurna, blaga i vrlo učinkovita biljka kod nemira i početnog stresa. Tradicionalno se koristi kao sedativ i anksiolitik. Ne preporučuje se kontinuirana primjena dulja od dva mjeseca.
Šafran (Crocus Sativus)
Najviše ispitan kod depresije. Uz antidepresivni, posjeduje i neuroprotektivni učinak. Šafran podupire normalnu emocionalnu ravnotežu i pomaže održati pozitivno raspoloženje. Među različitim pripravcima, šafran u kombinaciji s rodiolom (Rhodiola rosea) djeluje na nadbubrežnu žlijezdu i prekomjerno povišen kortizol izazvan stresom.
Ako tegobe sprječavaju naše daljnje normalno funkcioniranje i pojavljuju se konstantno kroz dulji period, potrebno je potražiti pomoć kako bi se utvrdilo da li je došlo do razvoja poremećaja koji zahtijeva liječničku skrb.
I za kraj, ovih dana često citiran dr. sc. David Berceli koji je u svome radu s traumatiziranim osobama diljem svijeta zaključio:
“Ljudsko biće je evoluiralo tako da može iskusiti, izdržati, preživjeti i učiti iz različitih traumatskih situacija. Kada ne bi bilo tako, ljudska vrsta bi odavno izumrla.“