Mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana – zdrav način prehrane

Mediteranska prehrana smatra se jednom od najzdravijih načina prehrane. Ova prehrana uključuje visok unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina.

  • Masline i maslinovo ulje, konzumaciju obilja svježeg sezonskog  voća i povrća, niskomasnih mliječnih proizvoda, krumpira, mahunarki, oraščića, sjemenki i cjelovitih žitarica.
  • Riba i plodovi mora konzumiraju se često.
  • Konzumacija mesa je rjeđa.
  • Preporučuje se i umjerena konzumacija vina, obično uz obrok.

mediteranska prehrana

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje mediteranski način prehrane za zdravlje i dugovječnost. To je način prehrane o kojemu se najviše zna i koji je najviše proučavan.

Istraživanja provedena još šezdesetih godina prošlog stoljeća na području Krete te većem djelu Grčke i južne Italije ukazuju da populacija u tim dijelovima živi dulje nego u drugim regijama Europe. Također, prisutnost  kroničnih bolesti, prvenstveno kardiovaskularnih u tim krajevima znatno je manja.

Prema statistici smrtnosti utvrđeno je da populacija koja živi u mediteranskim krajevima živi duže nego ostali Europljani.

Mediteranska prehrana pomaže u kontroli tjelesne mase. Provedena su brojna istraživanja kojima se žele utvrditi sastojci mediteranske prehrane zaslužni za takve podatke.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje ima povoljan učinak na prevenciju i terapiju brojnih bolesti današnjice. Ono ima antioksidativna svojstva te povoljno utječe na regulaciju arterijskog tlaka i kontrolu lipida u krvi.

Maslinovo ulje sadrži vitamine A i E, skvalen, zasićene masne kiseline, palmitinsku kiselinu, stearinsku kiselinu, oleinsku i linolnu kiselinu te vrlo važne bifenole koji mu daju gorak okus i moćni su antioksidansi.

Od minerala sadrži kalcij, magnezij, fosfor, kalij, željezo i cink. Njegovu primjenu ne zagovaraju samo gurmani nego i liječnici i nutricionisti.

Riba

Konzumacija ribe bogate omega – 3 masnim (npr. srdela) kiselinama dva puta tjedno  značajno doprinosi poboljšanju općeg zdravlja.

mediteranska prehrana

Redoviti umjereni unos ribe koja obiluje omega – 3 masnim kiselinama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za 36 %, a smanjuje se i rizik od moždanog udara, depresije i mentalnog propadanja. Unos ribe tijekom trudnoće i dojenja ima blagotvoran učinak na zdravlje dojenčeta i majke.

Plava riba polučuje znatno snažnije djelovanje na očuvanje zdravlja u odnosu na bijelu ribu.

Rajčica

Rajčica, namirnica koja je visoko zastupljena u mediteranskoj prehrani bogat je izvor likopena koji joj daje crvenu boju i najjači je antioksidans iz skupine karotenoida.

Također, likopen doprinosi sniženju LDL – „lošeg“ kolesterola.

Svaka komponenta mediteranske prehrane posebno, ima nutricijske vrijednosti, ali njihov spoj je prava dobitna kombinacija.

Razvoj pandemije COVID-19 veliki je izazov s kojim se danas suočavamo te je bitno utjecao na naš način života. Potrebno je uložiti velike napore kako bi se očuvale i poticale zdrave prehrambene navike i tjelesna aktivnost.

Mediteranska prehrana koja je  upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u jedna je od važnijih nefarmakoloških mjera očuvanja zdravlja i sprečavanja bolesti.

Pročitajte još i:

Zaštita od sunca kod odraslih

Zaštita od sunca kod djece

Keto prehrana

Peludna alergija

Odgovori