Omega-3 masne kiseline
Uloga omega-3 masnih kiselina u ljudskom organizmu
Nije važno da li su iz ribljeg ulja, da li su iz posebnih prirodnih izvora poput ulja krila ili su već upakirane u gotovi lijek. Svi će se složiti i stručnjaci i laici da je uloga omega-3 masnih kiselina u ljudskom organizmu iznimno važna. No, unazad nekoliko desetaka godina ističe se važnost smanjenog unosa masti u organizam, ne samo zbog njihove kalorijske vrijednosti već i zbog lošeg sastava. Koja je onda razlika u masnoćama i od kuda je sve to krenulo?
Još početkom prošlog stoljeća porastao je interes za nisku smrtnost Eskima od kardiovaskularnih bolesti. Bez obzira na velik unos hrane bogate mastima, u njihovom slučaju masnoćama iz morskih plodova, broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti bio je izrazito malen. Istovremeno razvijeni Zapad i njegova prehrana bogata zasićenim masnim kiselinama, bilježio je izrazito visoku smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Nije bilo teško iz takvih činjenica izvući zaključak o važnosti nezasićenih masnih kiselina odnosno ulja koja su njima bogata.
Masne kiseline predstavljaju sastojak masti, odnosno ulja. Obzirom na njihovu molekularnu strukturu dijelimo ih na nezasićene i zasićene. Broj nezasićenih veza u lancu je različit isto tako i položaj tih veza u odnosu na zadnji C-atom u lancu (omega C-atom). Od iznimnog značaja za ljudsku ishranu i zdravlje su omega-3 masne kiseline ALA, EPA i DHA, tj alfa-linolenska, eikozapentaenska kiselina i dokozaheksaenska kiselina.
Molekule kompleksnog imena i ne toliko kompleksne građe u novije vrijeme su jedan od najčešće predlaganih dodataka prehrani, ali isto tako i predmet brojnih istraživanja.
Pozitivni učinci omega-3 masnih kiselina
Dosad istraženi i utvrđeni učinci tih masnih kiselina su mnogobrojni. Od najznačajnijih je zasigurno zaštita od kardiovaskularne smrti (istraživanje je potvrđeno za dozu od 1 g/dan u minimalnom periodu od 1 godine uzimanja).
Osim što u većim dozama (3-5 g dnevno) mogu smanjiti koncentraciju triglicerida u krvi, one djeluju antiaritmijski (kiseline se ugrađuju su stanične membrane srca).
Istraživanja pokazuju pozitivne učinke omega-3 na:
- poboljšanje raspoloženja i mentalno zdravlje,
- poboljšanje u liječenju ADHD-a i Alzheimera,
- smanjen nastanak i razvoj karcinoma,
- bolju funkciju stjenka krvni žila,
- smanjenje krvnog tlaka.
Pokazale su se učinkovite kao suportivna terapija kod reumatoidnog artritisa, te alergija kod djece.
Kako bi istaknuli njihovu važnost znanstvenici su razvili i nešto što se zove omega-3 indeks. On predstavlja udio EPA i DHA u crvenim krvnim stanicama našeg organizma i kao takav predstavlja odličan kontrolni parametar u procijeni rizika od koronarnih bolesti srca. Osobe koje imaju indeks manji od 4 su 10% ugroženije od osoba koje imaju indeks veći od 8.
Iako su već neko vrijeme poznati blagotvorni učinci, velik je broj ljudi koji imaju manjak omega-3 masnih kiselina u organizmu. Pojava nije prisutna samo kod neosviještenog stanovništva koje prakticira brzu i procesuiranu hranu, već i kod vegetarijanaca koji ne unose dovoljno omega-3 već nešto više omega-6 kiselina (biljna ulja su bogatija omega-6 kiselinama). Problem je u omjeru omega-3 masnih kiselina i njihovih lošijih “rođaka” omega-6 kiselina. Omega-6 masne kiseline u organizmu uzrokuju upalne procese, pojačano zgrušavanje krvi, proliferaciju stanica…Nažalost zapadnjački tip prehrane obiluje omega-6 kiselinama i kao takav dovodi do neravnoteže među njima, odnosno do smanjene bioraspoloživosti omega-3 kiselina iz prehrambenih izvora.
Kako doskočiti ovom problemu?
Njihovim unosom u pravilnim omjerima. Smjernice pokazuju da bi omjer trebao biti 1:1, iako je realna slika danas na zapadu 12:1 (omega-6 : omega-3). Do sada nije postavljena konkretna brojka koliki bi bio preporučeni dnevni unos omega-3 kiselina, no stručnjaci se slažu da bi se trebalo najmanje dva puta tjedno konzumirati masnu ribu hladnih mora (losos, haringa, tuna, sardine…)
Ukoliko niste skloni ribi i ribljim produktima, u ljekarnama postoji velik broj pripravaka omega-3 masnih kiselina koje vam naši farmaceuti mogu preporučiti s obzirom na dob, zdravstvene tegobe i vaše potrebe.
Posjetite nas, jer tu smo za vas!
Pročitajte još i:
Mediteranska prehrana – zdrav način prehrane