Oralna higijena kod djece

ORALNA HIGIJENA – navika koja se stječe u djetinjstvu

Održavanje oralne higijene je navika koja se stječe u djetinjstvu, a roditelji su najbolji uzor svojoj djeci. Bitan je njihov stav i navike prema oralnoj higijeni. Roditelji bi trebali demonstrirati pravilno četkanje zubi i poticati djecu na usvajanje te svakodnevno provođenje oralne higijene.

KARIJES I PLAK

Zubni plak je glavni etiološki činitelj nastanka karijesa i bolesti zubnog mesa. Izgleda kao nevidljiva sluz na površini zuba koja se teško skida, a može se ukloniti mehaničkim čišćenjem. Plak se uspješno boji tabletama za otkrivanje plaka i time daje jasnu sliku o učinkovitosti pranja zubi. Količina plaka i broj bakterija u slini su u neposrednoj vezi s ugroženošću svakog pojedinca karijesom.

Uklanjanje plaka, odnosno potpuna oralna higijena, najdostupnije je, najjeftinije i najučinkovitije sredstvo u prevenciji karijesa. Karijes je prema definiciji kronična, bakterijska infekcija koja rezultira gubitcima minerala iz inficiranog zuba. Bez obzira na dobro poznavanje prirode bolesti, karijes je najraširenija bolest civilizacije od koje boluje 90% stanovništva.

ČETKAJTE VEĆ OD PRVOG DANA

oralna higijena

Većinu roditelja muči kada započeti s oralnom higijenom kod djeteta. Američka dentalna udruga savjetuje da se s higijenom usne šupljne započne već nekoliko dana po rođenju. Ova preporuka djeluje zbunjujuće jer dijete nema zube. Misli se na nježno čišćenje ostatataka hrane u ustima i naslaga na sluznici koje služe bakterijama kao hranjiva podloga i mogu oštetiti zubić već pri nicanju.

Uloga mliječnih zubića je vrlo važna. Oni čuvaju mjesto za trajne zube, potiču rast i razvoj gornje i donje čeljusti te važni su za razvoj zagriza. Poželjno je da se djetetu nakon hranjenja usta ispiru vodom ili nezaslađenom tekućinom, a prije spavanja da se sluznica nježno obriše i očisti vlažnom gazom.

KAKO ČETKATI ZUBE

Prvi ili mliječni zubići počinju nicati u dobi oko 8 mjeseci, obično se prvi pojave donji prednji zubi. Kada dijete navrši oko 18 mjeseci, počinju nicati prvi kutnjaci. Čim krenu, mliječni zubići se mogu četkati mekanom četkicom, veličinom prilagođenom dobi djeteta.

Zube treba četkati dva puta na dan, ujutro i navečer. Četkati treba unutarnju, vanjsku i gornju površinu zuba pod kutom od 45 stupnjeva, uvijek istim redoslijedom kako se neki dio ne bi zaboravio. Također, važno je i očistiti rubove desni gdje se bakterije najlakše skupljaju.

Smatra se da je djeci potrebna pomoć u četkanju sve do 10. godine, a s vremenom će djetetova motorika napredovati i četkanje postati učinkovitije. Dijete svaki put treba pohvaliti za uloženi trud, a negativnu motivaciju (zastrašivanje stomatologom) treba izbjegavati.

Optimalno vrijeme trajanja četkanja trebalo bi iznositi minimalno dvije minute, najmanje 3 puta na dan, točnom vremenu četkanja mogu pripomoći igračke u obliku pješčanog sata koje su posebice zanimljive malenima.

Karijes se najčešće stvara na stražnjim zubima stoga se oni moraju naviše četkati. Četkicu je potrebno mijenjati svaka tri mjeseca, a posjet stomatologu poželjan je svakih 6 mjeseci, čak i ako ne boli zub, da se umanji strah od zubara.

ZUBNE PASTE

Uporaba paste se ne preporuča do druge godine života, nakon toga može se koristiti manja količina paste koja sadrži fluor. Pozornost treba obratiti na deklaracije proizvođača na kojima piše predviđena dob djeteta s obzirom na količinu flourida. Dječje paste možemo podijeliti u dvije skupine, za dob od 2 do 6 godina ili 6+.

ZAŠTITNO DJELOVANJE FLUORA

Smatra se da se ioni fluora iz sline ugrađuju u caklinu zuba koja time postaje otpornija. Fluor se koristi u velikom broju preparata za oralnu higijenu; pastama za zube, tekućinama za ispiranje usta i posebnim flouridnim gelovima. Prilikom korištenja zubnih pasta s fluorom potreban je oprez kod male djece kako se gutanjem ne bi unijele prevelike količine.

Koncentracija fluora u pastama za zube obično se izražava u jedinici ppm (parts per milion), a uvriježena koncentracija fluora iznosi oko 1450 ppm-a. Dječje paste imaju manju koncentraciju do 0,01 posto ili 500 do 1000 ppm. Opreza radi, preporuka je da se zubne paste kod djece počnu koristiti tek onda kad dijete zna ispljunuti pastu za zube i na četkicu staviti malu količinu (zrno graška).

ŠTO JE POTREBNO ZA PRAVILNU ORALNU HIGIJENU?

Osim redovitih posjeta stomatologu, treba paziti i na:

oralna higijena

  • ČETKICU – važan je tip, oblik, raspored i broj vlakana. Meka vlakna jednako učinkovito odstranjuju plak kao srednja i tvrda.
  • ZDRAVU PREHRANU – ima ulogu u održanju kako općenitog tako i oralnog zdravlja. I uz pravilnu prehranu djeteta se javlja karijes, objašnjenje tome je tanka caklina koju mliječni zubići imaju za razliku od trajnih i time su skloniji karijesu. Vrlo je važno izbjegavati djetetu davati bočice mlijeka, čaja i soka prije spavanja, tako nastaje tzv. “karijes bočice”.
  • OTOPINE ZA ISPIRANJE USTA – zajedno s redovnim četkanjem daju bolji rezultat u zaštiti desni. Dječje vodice registrirane su za uporabu od 6 do 12 godine života.
  • ZUBNI KONAC – prvo sredstvo uz interdentalne četkice za higijenu među-zubnog prostora, za djecu postoje i držači zubnog konca za lakše korištenje.
  • KSILITOL – novija istraživanja govore o žvakaćim gumama obogaćenim ksilitolom. Ksilitol je prirodno sladilo koje ne može hraniti bakterije i time se smanjuje koncentracija zubnih naslaga i plaka, a posljedično bakterija i karijesa. Ksilitol stimulira stvaranje sline koja otklanja ostatke hrane i neutralizira pH vrijednost te doprinosi mineralizaciji zuba.

 

Pročitajte još i:

Povišena temperatura kod djece

Proljetno čišćenje organizma

Intermitentno gladovanje

Celijakija – kada gluten postane problem

Atopijski dermatitis

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.