Peludna alergija
Alergija ili prehlada?
Svake godine u proljeće nakon nekoliko sunčanih, često vjetrovitih dana jave mi se napadaji kihanja u serijama i po nekoliko puta. Tu je crvenilo i suzenje očiju te obilan sluzavo – vodeni sekret iz nosa. Umivajući lice hladnom vodom kako bi ublažila simptome, zabrinem se da sam dobila neku virusnu ili bakterijsku infekciju. Uzimam toplomjer, izmjerim temperaturu, ali ona mi je u granicama normale. Tada se sjetim: to je vjerojatno peludna hunjavica. U praksi često susrećemo ljude sa identičnom pričom. Vrlo često su u nedoumici jesu li prehlađeni ili se radi o alergiji.
Što se to tako iznenada događa u našem organizmu?
Alergija je neprimjerena reakcija našeg imunološkog sustava na različite, inače neškodljive čimbenike iz okoline. Peludna alergija je reakcija preosjetljivosti. Obilježava ju kihanje (u serijama i do 10 puta), rinoreja, opstrukcija nazalnih putova, sluzavo vodeni sekret iz nosa, suzenje očiju. Može biti prisutna i fotofobija, a u težim slučajevima žarenje u grlu, te otežano disanje.
Peludna hunjavica javlja se češće u osoba s obiteljskom anamnezom peludnih alergija, sličnih ili srodnih oboljenja (astma, urtikarija, atopijski dermatitis). Javlja se sezonski, ali ukoliko je bolesnik stalno izložen alergenu može se javljati i kroz cijelu godinu.
Uzročnici trajnih inhalacijskih alergija su grinje, plijesan, dlake kućnih ljubimaca, a uzročnici sezonskih alergija su razne vrste peludi. Radi se o alergijskoj reakciji na inhalatorne alergene. Obično su to peludi trave, korova, drveća i tada je pojavnost povezana s vremenom polinacije tih vrsta (sezonska pojavnost). Pelud trava, breze i ambrozije najčešći su alergeni u kontinentalnom području naše zemlje, dok su u primorskom području to najčešće pelud crnog bora, čempresa, masline. U rano proljeće javljaju se simptomi bolesnika alergičnih na pelud trava, lijeske, vrbe i breze.
Važno je napomenuti da je koncentracija peludi u zraku najveća ujutro za sunčanih i vjetrovitih dana, dok je za vrijeme vlažnih i kišovitih dana koncentracija peludi u zraku niža. Alergije su češće kod mladih osoba koje žive u gradovima, a razlog je veće onečišćenje zraka kao posljedica povećane koncentracije CO2 u atmosferi. Kod nekih ljudi moguće su i križne alergije, kada osoba alergična na neke alergene iz zraka istodobno reagira na antigene iz hrane ili nekog drugog izvora.
Dijagnoza alergije
Dijagnoza se postavlja na osnovi karakteristične kliničke slike, anamnestičkih podataka (obiteljska anamneza, vrijeme pojave simptoma) i laboratorijskih nalaza. Početno se može odrediti ukupni IgE (RIST- radioimunosorbent test) kojim se može dokazati da je bolesnik alergičan. Za ispitivanje osjetljivosti na alergene možemo se poslužiti i kožnim testovima (Prick test) koji nam pokazuju na koje smo alergene osjetljivi.
Kako liječiti alergije ?
Osnovni terapijski pristup je izbjegavanje uzročnog alergena ukoliko je to moguće.
- Boraviti u zatvorenim i klimatiziranom prostorima uz kratkotrajno provjetravanje.
- Izbjegavanje boravka i fizičke aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme velike koncentracije peludi u zraku za sunčanih i vjetrovitih dana između 10 i 19 h.
- Nakon boravka na otvorenom poželjno je presvući odjeću i oprati kosu.
- Izbjegavati sušenje i zračenje odjeće na otvorenom.
- Putovati u područje bez polinacije u kritičnom periodu trajanja alergija.
- Uklanjanje tepiha, zavjesa, daljnje udomljavanje kućnih ljubimaca.
- Praćenje peludnog kalendara koji nas informira o periodima cvatnje pojedinih biljaka na određenom području.
Liječenje alergija je uglavnom simptomatsko i važno je započeti ga na vrijeme prije pojave prvih simptoma.
Farmakološki temelj za sistemsko liječenje predstavljaju:
- ANTIHISTAMINICI – najčešća skupina lijekova kojom se suzbijanju simptomi alergije, osobito ako ih se počinje uzimati 1 do 2 tjedna prije razvoja kliničke slike, tj. prvih znakova bolesti.
- KORTIKOSTEROIDI – primjenjuju se lokalno, najčešće intranazalno. U težim slučajevima bolesti koriste se u kombinaciji s antihistaminicima.
- NAZALNI SPREJEVI – vlaže i oblažu sluznicu, te mogu biti od pomoći kao filtar koji će odvojiti sluznicu od alergena.
- DEKONGESTIVI – lijekovi koji djeluju na krvne žile u sluznici nosa, smanjuju oteklinu nosne sluznice i vodenasti sekret. Primjena im je ograničena na 5 dana zbog mogućih štetnih posljedica.
- RAZNI DODACI PREHRANI – biljni pigmenti s protuupalnim djelovanjem koje nazivamo i prirodnim antihistaminicima. Ulje crnog kima koje pomaže u tegobama dišnog sustava i jača imunološki sustav. Vitamin C u visokoj dozi 1000 mg u kompleksu s bioflavonidima djeluje poput antihistaminika. U prevenciji alergija povoljno djeluju i esencijalne masne kiseline omega-3 i omega-6, te minerali cink i kalcij.
Nekim pacijentima se preporuča HIPOSENZIBILIZACIJA. Radi se o imunoterapija u obliku potkožnih injekcija ili otopina pod jezik kojima se pacijenta izlaže malim (postupno rastućim) dozama alergena kako bi razvio toleranciju na određeni alergen. Primjenjuje se kod mlađih bolesnika s trajnim tegobama.
Na kraju…
Razlikovanje prehlade (opći simptomi – temperatura, glavobolja, kašalj) i peludne alergije (karakteristični simptomi – kihanje, suzenje, vodenasti sekret iz nosa) u određenom dijelu godine nakon kontakta s alergenom važno je za odabir ispravnog liječenja. Kako je liječenje alergija pretežno simptomatsko vrlo je važno prepoznati alergene koji izazivaju simptome, pratiti njihovu pojavnost u okolini i pravovremeno procijeniti trenutak kada početi s terapijom. Bez obzira odlučili se za terapiju OTC preparatima ili konzervativnu terapiju poznavanje reakcije vlastitog organizma u odnosu na okoliš bitna je pretpostavka uspješnog liječenja. Kako su oba sustava nekad vrlo dinamična, događat će nam se pogreške, pa je nekad potrebno i nekoliko godina dok naučimo kada je pravo vrijeme za početak liječenja ove iritirajuće i sve češće bolesti.
Pročitajte još:
Imunološki sustav – naš štit od bolesti