Peludni kalendar

Čemu služi peludni kalendar?

Peludni kalendar daje podatke o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste u određenom razdoblju. Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergija što omogućuje da se pravodobno uvede odgovarajući način liječenja.

Ključni podatak za izradu peludnog kalendara je određivanje početka, duljine i završetka otpuštanja peluda svake pojedine biljne vrste. To se postiže kontinuiranim praćenjem koncentracija peluda u zraku na mjernoj postaji.

Peludni kalendar se izrađuje za proteklu peludnu sezonu i razlikuju se od godine do godine, obzirom na vremenske prilike. Meteorološki parametri koji najviše utječu na dinamiku pojave peluda u zraku su temperatura i oborine. Naglo zatopljenje potaknut će početak stvaranja i otpuštanja peluda u atmosferu, a u vrijeme oborina gotovo da ga i neće biti u zraku.

Peludni kalendar

Izvor: Peludni kalendar grada Zagreba

Alergijski rinitis je globalni zdravstveni problem koji bitno umanjuje kvalitetu života pacijenta, produktivnost na poslu te uspjeh u školi. Alergijski rinitis se može pojaviti sezonski (peludna groznica) ili može trajati cijele godine (cjelogodišnji rinitis).

Sezonski rinitis uzrokuju sljedeće vrste peludi:
  • proljetni rinitis uzrokuje pelud drveća;
  • ljetni rinitis uzrokuje pelud trava i pelud korova;
  • jesenski rinitis uzrokuje pelud ostalih korova.

Uzroci rinitisa su različiti u pojedinim geografskim područjima, a ponekad sezonski rinitis (peludnu groznicu) izazivaju spore gljivica koje se prenose zrakom.

Cjelogodišnji rinitis je posljedica cjelogodišnjeg izlaganja inhalacijskim alergenima (npr. grinje prašine, žohari, životinjska dlaka, plijesan) u zatvorenim prostorima ili se radi o jakoj reaktivnosti na pelud biljaka koje su cvale jedna za drugom u proteklim sezonama.

Alergijski rinitis može biti:
  • povremeni (traje manje od četiri tjedna) ili
  • trajni (traje duže od četiri tjedna),
  • blagi (bez neugodnih simptoma) ili
  • teški (s neugodnim simptomima, narušenim snom, narušenim aktivnostima).

Simptomi rinitisa:

  • Većina pacijenata osjeća umor, što loše utječe na svakodnevne aktivnosti.
  • Simptomi su curenje i začepljenost nosa, kihanje, suzenje, svrbež i crvenilo očiju (konjunktivitis).

Važno je ustanoviti alergen koji izaziva alergijske reakcije te ga, koliko god je to moguće, izbjegavati.

Ako se radi o alergiji na pelud, treba pratiti peludni kalendar, prilagoditi terapiju, ali i aktivnosti na otvorenom.

Treba se pridržavati uputa zdravstvenih djelatnika ne samo što se tiče simptomatskih lijekova, nego i prihvaćanja zdravijih navika (zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, redovit odmor).

Što nakon boravka u okolini punoj alergena?

Nakon boravka u okolini u kojoj ste bili izloženi alergenima bilo bi poželjno odmah skinuti odjeću koju ste nosili, istuširati se i oprati kosu kako biste
time smanjiti koncentraciju alergena u svom životnom okruženju. Osim toga, ispiranje nosa fiziološkom otopinom odnosno sterilnom otopinom morske vode smanjuje se kontakt sluznice i alergena, smanjuje se iritacija nosa i suhoća.

Liječenje

Bezreceptni lijekovi za olakšanje simptoma alergijskog rinitisa su oralni antihistaminici i dekongestivi.

Dekongestive valja primjenjivati s oprezom s obzirom na to da produljena i prekomjerna uporaba može dovesti do smanjenja terapijskog učinka i povratne »rebound« kongestije sluznice nosa. Uslijed povratnog učinka može nastati opstrukcija gornjih dišnih putova i zapravo rezultirati potrebom za opetovanom, stalnom primjenom lijeka.

Valja poraditi i na smanjenju kontakta nosne sluznice i alergena (prije izlaska iz zatvorenog prostora uštrcati u nos preparat s ektoinom).

Ektoin je 100% prirodni sastojak koji se dobiva iz mikroorganizama (ekstremofila) koji žive u ekstremno nepovoljnim uvjetima (temperatura, tlak, salinitet). Da bi se zaštitili od tih štetnih vanjskih učinaka, ekstremofili proizvode ektoin koji na nosnoj sluznici stvara zaštitni film koji sprječava doticaj alergena i iritansa sa stanicama i time ublažava alergijsku reakciju.

Simptomi poput svrbeža, crvenila, ili pretjeranog suzenja oka mogu se učinkovito ublažiti primjenom kapi za oko za sprječavanje i ublažavanje simptoma alergijskog konjunktivitisa koje također sadržavaju ektoin.

Kod osoba sa začepljenim nosom i otežanim disanjem uslijed alergija preporučuje se hipertonična otopina koja djeluje kao prirodni dekongestiv (odčepljuje nos) tako da uklanja višak tekućine iz nosne sluznice.

Kako si još možete pomoći?
  • U terapiji svih tipova alergija neizostavno se koristi kalcij. Kalcij smanjuje propusnost kapilara i tako ublažava alergijsku reakciju. Uz kalcij, dobro je uzimati i vitamin C koji učinkovito smanjuje razinu histamina što ga tijelo proizvodi kao odgovor na alergiju.
  • Savjetuje se i primjena kvercetina, jake antioksidativne tvari, koja je pokazala raznovrsno pozitivno djelovanje na ljudski organizam, među ostalim i antialergijsko.
  • Neizostavan dodatak prehrani kod alergičara postao je crni kim. Vrijedni sastojci sjemena crnog kima su zasićene i nezasićene masne kiseline, proteini, beta karoten, kalcij, željezo, tiamin, niacin, folna kiselina…
  • Kozlinac (Astragalus membranaceous) je biljka koja se primjenjuje za ublažavanje tegoba alergijskih reakcija koje uključuju alergijski rinitis, konjunktivitis, ili čak dermatitis. Kozlinac usmjerava odgovor imunološkog sustava prema eliminaciji alergena i pritom znatno smanjuje alergijske simptome. Zdrava i uravnotežena mikroflora crijeva je ona u kojoj je broj dobrih bakterija veći od broja patogenih i preduvjet je za zdravo funkcioniranje imunološkog sistema i zdravlje čitavog organizma.
  • Probiotici omogućuju organizmu stvaranje više antitijela imunoglobulina IgG te tako štite organizam od jakih alergijskih reakcija.
Osobama alergičnim na pelud savjetuje se da se:
  • informiraju o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi
  • prate alergijski semafor i peludnu prognozu i prema njima organiziraju dnevne aktivnosti,
  • izbjegavaju odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena,
  • izbjegavaju izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava,
  • za odlazak u prirodu izabiru razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže,
  • ne suše rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje im izazivaju tegobe,
  • zatvore prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi,
  • nose sunčane naočale tijekom dana,
  • ako je moguće borave u zatvorenim i klimatiziranim prostorima,
  • redovito uzimaju terapiju propisanu od liječnika.
Pročitajte još i:

Steatoza ili masna jetra

Higijena nosa

Peludna alergija

Nedostatak željeza i anemija

Ubodi insekata

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *