Povišena temperatura kod djece
Povišena temperatura jedan je od prirodnih načina obrane organizma protiv uzročnika infekcija (bakterija, virusa i parazita).
Djeca su zbog nezrelog imunološkog sustava sklonija infekcijama i lako im se povisi tjelesna temperatura.
Važno je znati da povišena temperatura nije bolest nego simptom bolesti. Ona je prvi odgovor organizma koji ujedno pokreće njegovu obranu.
O povišenoj temperaturi govorimo ako je rektalno izmjerena viša od 38°C, oralno viša od 37,5°C, u uhu viša od 38°C i pod pazuhom viša od 37°C.
Temperatura izmjerena pod pazuhom od 39 do 40,5°C je visoka, a viša od 40,5°C vrlo visoka.
Temperatura i mjerenje
Stavljanje ruke na čelo nije pouzdan način procjene ima li dijete povišenu temperaturu.
Za djecu mlađu od 2 godine preporuča se mjeriti temperaturu rektalno stavljanjem užeg dijela toplomjera 2 cm duboko u otvor debelog crijeva. Mjerenje se može vršiti analognim ili digitalnim toplomjerom. Prednost digitalnog je što mjerenje traje kraće od 1 minute.
Za dojenčad mlađu od 6 mjeseci mjerenje temperature u uhu nije precizno zbog uskog zvukovoda i nesigurnog očitavanja temperature bubnjića.
Kod djece od 2 do 5 godina temperatura se mjeri ispod pazuha koje smo prethodno posušili jer vlaga utječe na izmjerene vrijednosti.
Za djecu stariju od 5 godina, osim navedenih mjesta mjerenja, temperatura se može mjeriti i oralno jer ne postoji opasnost da zagrizu termometar.
Toplomjer za čelo koristi se jednostavnim prislanjanjem na temporalnu arteriju na čelu bez direktnog kontakta s djetetom.
Kada skidati temperaturu?
S obzirom da je povišena temperatura prirodni način obrane organizma od uzročnika infekcije, ne treba ga odmah onesposobiti. Dijete treba promatrati i mjeriti mu temperaturu svakih pola sata.
Opća preporuka je snižavati temperaturu višu od 38°C pod pazuhom ili 38,5°C rektalno.
Ako je dijete i kod više temperature dobro raspoloženo, ne treba davati lijek za sniženje temperature. Ako je dijete neobično pospano, dehidrirano i neutješno plače, temperaturu treba skidati i prije nego dosegne preporučene vrijednosti.
U prvih nekoliko godina djetetova života najintenzivniji je razvoj mozga. Nezreli dječji mozak puno je osjetljiviji na visoku temperaturu i dehidraciju te može reagirati febrilnim konvulzijama. To je dramatični napad grčeva pri čemu dijete ne diše, poplavi i izgubi svijest. Može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko sati. U najtežim slučajevima može dovesti do trajnog oštećenja mozga. Ako je dijete sklono febrilnim konvulzijama, temperaturu je potrebno snižavati već od 37,5 ˚C mjereno pod pazuhom, a u slučaju temperature više od 38 ˚C primijeniti diazepam klizme.
Kako skidati temperaturu?
Povišenu temperaturu možemo snižavati lijekovima (antipiretici) i fizikalnom metodom (hlađenjem).
Antipiretik ne liječi uzrok bolesti, ali smanjuje nemir, razdražljivost, plač i probleme sa spavanjem. Lijek se mora dati u točnoj dozi s obzirom na dob i težinu djeteta te u prikladnom obliku (čepići ili sirup). Dojenčadi i maloj djeci najčešće se daju čepići, a starijoj djeci sirup.
Ako dijete uz povišenu temperaturu i povraća treba mu dati čepiće za sniženje temperature. U slučaju proljeva treba izabrati sirup.
Dobro je kod kuće uvijek imati lijek za snižavanje temperature te prije primjene obvezno pročitati uputu za davanje lijeka.
U praksi se prednost zbog blagih nuspojava daje paracetamolu, dok se ibuprofen preporučuje kod visoke temperature te kod djece koja ne reagiraju na paracetamol.
Paracetamol u obliku čepića ili sirupa može se dati djeci u dozi 10-15 mg/kg tjelesne mase svakih 4 do 6 sati, ne više od 4 puta dnevno. Dobro se podnosi, rijetko izaziva osip i svrbež.
Ibuprofen se daje djeci u dnevnoj dozi 20-30 mg/kg – podijeljeno u više pojedinačnih doza, a pojedinačna doza iznosi 5-10mg/kg tjelesne mase. Razmak između doza treba biti najmanje 4 sata. Djeci od 3-6 mjeseci ne treba davati ibuprofen dulje od 24 sata, a kod djece starije od 6 mjeseci potrebno se obratiti liječniku ako simptomi potraju dulje od tri dana.
Acetilsalicilna kiselina se ne smije primjenjivati kod djece mlađe od 16 godina zbog rizika od rijetke, ali ozbiljne reakcije – Reyeova sindroma (encefalopatije i masna infiltracija jetre i drugih organa).
Kao potpora za sniženje temperature (20 do 30 minuta nakon davanja antipiretika) mogu se primijeniti fizikalne metode hlađenja tuširanjem ili kupanjem u vodi.
Najbolje je dijete staviti u kadicu napunjenu s 8 do 10 cm vode temperature 37°C i pustiti da se igra 20 minuta i polako hladi. Nakon kupanja dobro je omotati dijete u ručnik namočen vodom sobne temperature i povremeno ih mijenjati.
Oblozi od alkohola nikako nisu preporučljivi jer alkohol naglo hladi kožu i sužuje krvne žile te slabi daljnji učinak hlađenja, iritira kožu, a može uzrokovati i trovanje alkoholnim parama.
Dijete koje ima povišenu temperaturu treba piti što više tekućine (voda, čaj, sok, juha) jer visoka temperatura može uzrokovati dehidraciju. To se ne odnosi na djecu do 6 mjeseci koja se isključivo doje jer im majčino mlijeko osigurava dovoljno tekućine.
Znakovi manjka tekućine su suhe usnice, bijeli jezik, plakanje bez suza, suha pelena. Prostoriju u kojoj dijete boravi treba prozračiti, a dijete obući u laganu pamučnu odjeću da bi toplina mogla odlaziti prirodnim putovima. Dijete se smije igrati, ali mirovanje ubrzava oporavak pa nije preporučljiva prevelika aktivnost.
Kada posjetiti liječnika?
Ako dijete ima povišenu temperaturu, a pije mnogo tekućine i želi se igrati vjerojatno nema razloga za zabrinutost.
Odmah se javite liječniku u slučaju sljedećih simptoma:
- povišena temperatura traje duže od 24 sata kod djeteta mlađeg od 2 godine
- povišena temperatura traje duže od 3 dana kod djeteta starijeg od 2 godine
- dijete mlađe od 3 mjeseca ima povišenu temperaturu
- novorođenče s temperaturom nižom od prosječne, pogotovo manjom od 35 °C rektalno
- temperatura ≥39°C kod djece 3-6 mjeseca
- temperatura >40°C kod djeteta bilo koje dobi
- karakterističan plač (jaučući ili slab, neprekidni)
- smanjeni pokreti, bez odgovora na podražaj
- izbočene fontanele kod novorođenčadi
- ako dijete nije pilo više od 8 sati
- visoka temperatura, ali dlanovi i stopala hladni
- visoka temperatura praćena konvulzijama
- dijete s visokom temperaturom koje ne reagira na zvuk i ne plače
- čudna boja kože (plavičasta ili siva ili izrazito blijeda)
- dijete se ne može razbuditi ili je jako pospano tijekom duljeg vremena
- dijete neprestano povraća
- dijete ima ukočen vrat.
Pročitajte još: