Probiotici u liječenju proljeva

Probiotici se mnogo istražuju i sve je veći broj znanstvenih dokaza o njihovim povoljnim učincima na zdravlje, te o njihovoj ulozi u sprječavanju i liječenju mnogih bolesti.

probiotici

Nalazimo ih kao sastavne dijelove različitih namirnica i to uglavnom u fermentiranim mliječnim proizvodima ili pak kao dodatke prehrani unutar farmaceutskih pripravaka.

Najveću zaslugu za otkriće probiotika ima ruski biolog Ilya Metchnikoff. On je otkrio kako je narod koji je živio na području Bugarske svakodnevno konzumirao velike količine jogurta i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda bio izuzetno otporan na bolesti, te je imao dug životni vijek.

Što su to probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u adekvatnoj dozi pokazuju povoljne učinke na zdravlje. Naziv probiotik dolazi iz korijena grčke riječi “pro bios“ (za život).

Radi se o dobrim bakterijama koje unesene u primjerenoj količini, blagotvorno djeluju na organizam domaćina, poboljšavajući svojstva njegove autohtone mikroflore probavnog sustava.

Crijevna mikroflora sudjeluje u mnogobrojnim procesima u našem organizmu:

• održavanje normalne funkcije crijeva
• apsorpcija kalcija, željeza, magnezija iz hrane
• regulacija metabolizma nekih lijekova i neutralizacija štetnih kancerogenih tvari koje unosimo prehranom što je važno u prevenciji raka debelog crijeva
• pomaže u procesu probave i sintezi nekih hranjivih tvari i vitamina
• razvoju i održavanju snažnog imunološkog sustava.

Dobre i loše bakterije

Dobre bakterije svojom prisutnošću otežavaju preživljavanje patogenih bakterija i stvaraju sredinu koja onemogućuje njihov rast i razmnožavanje. Za optimalno zdravlje potrebno je održavati ravnotežu između dobrih i loših bakterija.

Svakodnevni stres, neuravnotežena prehrana, loše životne i prehrambene navike, starenje, bolesti, uzimanje antibiotika i drugih lijekova mogu poremetiti normalnu crijevnu mikrofloru.

Primjenom probiotika možemo pomoći našem organizmu. Oni ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu, tjelesnu floru, ali kao privremene kolonije mogu obavljati istu funkciju kao prirodna flora, dajući joj dovoljno vremena da se oporavi i na taj način pomažu organizmu.

Najčešće korišteni probiotici

Različite su vrste roda Lactobacillus, koje su uglavnom prisutne u tankom crijevu, mokraćnom i spolnom sustavu, te Bifidobacterium, koje su prisutne u debelom crijevu.

U svakodnevnoj farmaceutskoj praksi bitno je obratiti pažnju na kvalitetu pojedinog dodatka prehrani, odnosno na sastav preparata. Poželjno je da je broj viabilnih mikroorganizama u preparatu  1-20×109 CFU/g ili ml. Važno je misliti i na adekvatno skladištenje preparata. Većina preparata sadrži liofilizirane kulture probiotika koji se mogu skladištiti na sobnoj temperaturi, te moraju biti zaštićeni od svjetla i vlage. Trajanje nekih preparata može se bitno produljiti ako se preparat skladišti na +4 0C, što jei navedeno na deklaraciji.

Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih pripravaka u obliku prašaka, tableta, kapsula, kapi, pastila, a od nedavno i čokolada. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Također na tržištu postoje i vaginalne kapsule koje štite vaginalnu floru i uništavaju brojne uzročnike bolesti.

Revolucionarno je otkriće da majčino mlijeko sadrži probiotike iako se sastav i njegova vrijednost ne može usporediti s gotovim pripravcima. Majke koje ne mogu dojiti ili koje uz dojenje koriste dodatne pripravke mogu naći pripravke za dojenčad koji sadrže probiotike sa blagotvornim djelovanjem na crijevnu floru djeteta. Korisni su kod proljeva, grčeva, te za jačanje imunološke obrane crijeva.

Potrebno je naglasiti ulogu liječnika i ljekarnika koji će u svakom trenutku dati koristan savjet i ovisno o kojem se problemu radi, predložiti najbolju terapiju probioticima. Tu smo za Vas, stoga nam se slobodno obratite za pomoć prilikom izbora.

probiotici

Primjena probiotika

Indikacije za primjenu probiotika su brojne, a najčešće se koriste u prevenciji i liječenju proljeva. U tom slučaju terapijski učinak ostvaruju različitim mehanizmima. Smanjuju gastrointestinalni pH, djeluju antagonistički protiv patogenih bakterija, stimuliraju rast bakterija mliječnog vrenja, natječu se s patogenima za vezna i receptorska mjesta itd.

Sve češća je upotreba probiotika kao dopunske terapije prilikom uzimanja antibiotika. U tom slučaju probiotici umanjuju učestalost i intenzitet probavnih smetnji kao glavne nuspojave antibiotika. Važno je napomenuti da se probiotici uzimaju najmanje u razmaku od dva sata nakon antibiotika, inače su nedjelotvorni.

Istraživanja su pokazala da primjenom L. Rhamnosus GG (LGG), kroz osam tjedana kod djece u dobi od 5 do 14 godina, smanjila se učestalost bolova u trbuhu, a za vrijeme primjene antibiotika smanjila se učestalost proljeva i broj stolica.

Zaključno možemo reći da probiotike nije potrebno uzimati da bismo bili zdravi, ali istraživanja pokazuju da oni pomažu u održavanju dobrog zdravstvenog stanja. Svakodnevno uzimanje probiotika ili mliječnih pripravaka s dodatkom probiotika dugoročno može biti korisno.

Njihova je primjena sigurna. Eventualni rizici vezani su uglavnom uz primjenu određenih vrsta probiotičkih bakterija kod imunokompromitiranih bolesnika. Probiotici u obliku pripravaka moraju zadovoljiti kriterije dobre kliničke prakse, a nuspojave tokom uzimanja su rijetke te ih većina zdravih osoba može nesmetano uzimati.

Pročitajte još i:

Vitamin C – nekad i danas

Beta-glukani

Acetilsalicilna kiselina – za i protiv?

Med – najsavršeniji proizvod prirode

Omega-3 masne kiseline

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.