Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)

Sindrom iritabilnog crijeva (engl.krat. IBS, irritable bowel syndrome) spada među najčešće bolesti probavnog trakta te je dvostruko češći kod žena nego u muškaraca. U 50% slučajeva pojavljuje se prije 35. godine života i dovodi do učestalih liječničkih pregleda.

IBS značajno narušava kvalitetu života iako ne predstavlja životno ugrožavajuće stanje. Prevalencija u općoj populaciji u Europskim zemljama je 10-15%.

Brojna istraživanja nisu utvrdila što točno uzrokuje sindrom iritabilnog crijeva i ne mogu se pronaći nikakve strukturalne anomalije crijeva. Stres, prehrana, disbalans sastava mikroorganizama prisutnih u crijevu, određeni lijekovi ili hormoni mogu ubrzati ili pogoršati simptome.

Kod IBS-a izostaje komunikacija između živčanog sustava i mišića crijeva te se mišići unutar stijenke crijeva kontrahiraju prejako ili preslabo, prebrzo ili presporo u određeno vrijeme.

Sindrom iritabilnog crijeva – kako ga prepoznati?

Bol u trbuhu praćena grčevima i poremećaj pražnjenja crijeva (izmjena proljeva i zatvora ili pak izmjene razdoblja normalnog pražnjenja crijeva s razdobljima proljeva i/ili zatvora) glavni su simptomi IBS-a.

Od ostalih simptoma i kliničkih karakteristika javlja se: nadutost, slabost , mučnina, bol nakon obroka, sluz u stolici, osjećaj nepotpune evakuacije stolice, neobjašnjiva nelagoda u trbuhu, strah od karcinoma, depresivno/anksiozni profil osobnosti i raniji medicinski nerazjašnjeni simptomi.

Kako se mnoge organske bolesti/stanja mogu prezentirati sa simptomima IBS-a, a biološki test za dokaz IBS-a ne postoji, stoga je dijagnoza prilično izazovna.

Dijagnoza se temelji na: karakterističnoj kliničkoj slici, vremenu i karakteru boli te isključivanjem ostalih bolesti fizikalnim pregledom i rutinskim pretragama. Kod alarmantnih simptoma kao što su starija dob i gubitak težine, rektalno krvarenje te povraćanje, dijagnostičko ispitivanje treba biti detaljnije.

Kako si pomoći?

Bolesnicima treba pružiti stalnu brigu i pažnju i objasniti da nije u pitanju nikakva fizička bolest.

  • Potrebno je izbjegavanje hrane koja izaziva nadutost i plinove (npr. grah, mrkva, banane, marelice, šljive, prokulice, pšenične klice, alkohol i kofein) te u pojedinim slučajevima izbjegavanje laktoze i glutena.
  • Redovita fizička aktivnost pomaže u oslobađanju od stresa i pomaže pri radu crijeva.
  • U slučaju konstipacije preporučuje se korištenje sjemena indijskog trputca (Plantago psyllium), osmotskih laksativa ili drugih laksativa.
  • U slučaju produljenih proljeva može se uzimati loperamid ili kolestiramin.
  • U slučaju bolova u terapiju se uvode antispazmolitici.
  • U mnogih bolesnika antidepresivi pomažu u otklanjanju simptoma konstipacije, proljeva, bolova u trbuhu i nadutosti.
  • U nekih bolesnika neka aromatična ulja (npr. ulje peperminta) mogu opustiti glatko mišićje i smanjiti bol uzrokovanu grčevima.
  • Kod nekih IBS pacijenata, redovito uzimanje probiotika pomoglo je u ublažavanju simptoma, što je potrebno dodatno klinički istražiti.

Pročitajte još i:

Crijevne viroze

Nedostatak željeza i anemija

HPV – humani papiloma virus

Povišena temperatura kod djece

Gripa

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.