Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
Sindrom iritabilnog crijeva (engl.krat. IBS, irritable bowel syndrome) spada među najčešće bolesti probavnog trakta te je dvostruko češći kod žena nego u muškaraca. U 50% slučajeva pojavljuje se prije 35. godine života i dovodi do učestalih liječničkih pregleda.
IBS značajno narušava kvalitetu života iako ne predstavlja životno ugrožavajuće stanje. Prevalencija u općoj populaciji u Europskim zemljama je 10-15%.
Brojna istraživanja nisu utvrdila što točno uzrokuje sindrom iritabilnog crijeva i ne mogu se pronaći nikakve strukturalne anomalije crijeva. Stres, prehrana, disbalans sastava mikroorganizama prisutnih u crijevu, određeni lijekovi ili hormoni mogu ubrzati ili pogoršati simptome.
Kod IBS-a izostaje komunikacija između živčanog sustava i mišića crijeva te se mišići unutar stijenke crijeva kontrahiraju prejako ili preslabo, prebrzo ili presporo u određeno vrijeme.
Sindrom iritabilnog crijeva – kako ga prepoznati?
Bol u trbuhu praćena grčevima i poremećaj pražnjenja crijeva (izmjena proljeva i zatvora ili pak izmjene razdoblja normalnog pražnjenja crijeva s razdobljima proljeva i/ili zatvora) glavni su simptomi IBS-a.
Od ostalih simptoma i kliničkih karakteristika javlja se: nadutost, slabost , mučnina, bol nakon obroka, sluz u stolici, osjećaj nepotpune evakuacije stolice, neobjašnjiva nelagoda u trbuhu, strah od karcinoma, depresivno/anksiozni profil osobnosti i raniji medicinski nerazjašnjeni simptomi.
Kako se mnoge organske bolesti/stanja mogu prezentirati sa simptomima IBS-a, a biološki test za dokaz IBS-a ne postoji, stoga je dijagnoza prilično izazovna.
Dijagnoza se temelji na: karakterističnoj kliničkoj slici, vremenu i karakteru boli te isključivanjem ostalih bolesti fizikalnim pregledom i rutinskim pretragama. Kod alarmantnih simptoma kao što su starija dob i gubitak težine, rektalno krvarenje te povraćanje, dijagnostičko ispitivanje treba biti detaljnije.
Kako si pomoći?
Bolesnicima treba pružiti stalnu brigu i pažnju i objasniti da nije u pitanju nikakva fizička bolest.
- Potrebno je izbjegavanje hrane koja izaziva nadutost i plinove (npr. grah, mrkva, banane, marelice, šljive, prokulice, pšenične klice, alkohol i kofein) te u pojedinim slučajevima izbjegavanje laktoze i glutena.
- Redovita fizička aktivnost pomaže u oslobađanju od stresa i pomaže pri radu crijeva.
- U slučaju konstipacije preporučuje se korištenje sjemena indijskog trputca (Plantago psyllium), osmotskih laksativa ili drugih laksativa.
- U slučaju produljenih proljeva može se uzimati loperamid ili kolestiramin.
- U slučaju bolova u terapiju se uvode antispazmolitici.
- U mnogih bolesnika antidepresivi pomažu u otklanjanju simptoma konstipacije, proljeva, bolova u trbuhu i nadutosti.
- U nekih bolesnika neka aromatična ulja (npr. ulje peperminta) mogu opustiti glatko mišićje i smanjiti bol uzrokovanu grčevima.
- Kod nekih IBS pacijenata, redovito uzimanje probiotika pomoglo je u ublažavanju simptoma, što je potrebno dodatno klinički istražiti.