Vitamin K2

VITAMIN K2

Vitamin K čini skupina sličnih organskih spojeva važnih za normalno funkcioniranje organizma. Vitamini K skupine su liposolubilni i skladište se u jetri te masnom tkivu.

Vitamin K2 (menakinon) je proizvod bakterija crijeva, a vitamin K1 (filokinon) unosimo uglavnom zelenim lisnatim povrćem, dok su vitamini K3, K4 i K5 sintetski spojevi.

Tek u novije vrijeme istaknuta je važna uloga vitamina K2 u metabolizmu kostiju, sprječavanju arterijske kalcifikacije te u općem održavanju ravnoteže kalcija u tijelu.

DJELOVANJE NA KARDIOVASKULARNI I KOŠTANI SUSTAV

Zdravo srce i elastične krvne žile, preduvjet su aktivnog i zdravog života. Osim genetike na zdravlje kardiovaskularnog sustava utječu i čimbenici okoliša kao što su hrana, tjelesna aktivnost i način života.

Nakupljanje kalcijeva plaka u arterijama jedan je od vodećih uzroka kardiovaskularnih bolesti.

Višak kalcija u tijelu posljedično rezultira otvrdnjavanjem te smanjenjem elastičnosti krvnih žila i arterija. Smanjenja elastičnost i fleksibilnost dovodi do otvrdnuća arterija, kojeg smatramo vodećim faktorom bolesti srca.

Kako bi srce potisnulo krv kroz žile smanjena promjera potrebna je veća snaga i naporniji rad našeg vitalnog i neumornog organa, a to za posljedicu ima nedostatak energije ili manjak izdržljivosti. Prethodno opisana kalcifikacija je progresivna bolest i napreduje tokom desetljeća.

Vitamin K2 održava zdravu ravnotežu kalcija u tijelu, osigurava dopremu do mjesta na kojima je potreban (kosti) te otpremu s potencijalno štetnog mjesta (arterije). Osteoklasti su stanice koštanog tkiva odgovorne za demineralizaciju kostiju, u slučaju hiperprodukcije osteoklasta dolazi do dodatne, nepoželjne demineralizacije kostiju. Kontrolu tog procesa osigurava vitamin K2 u kombinaciji s vitaminom D te potencijalno potiče njihovu
programiranu smrt (apoptozu).

Vitamin K2 aktivira još jedan faktor važan za zdravlje kostiju i arterija – MGP (matriks GLA protein), enzim za vezanje kalcija koji kada se aktivira veže višak kalcija i sprječava njegovo taloženje u stijenkama arterija. Kako bi se enzim aktivirao nužna je karboksilacija koju uvjetuje vitamin K2, aktivirani MGP veže višak kalcija i smanjuje rizik od naslaga. Oba oblika vitamina K sprječavaju kalcifikaciju, a vitaminom K2 aktiviran MGP se smatra najjačim čimbenikom sprječavanja kalcifikacije.

Metabolička uloga vitamina K2 ne prestaje njegovim djelovanjem na osteoklaste i enzim MGP.  Zdravlje kostiju ovisi i o koštanom proteinu osteokalcinu. Osteokalcin ima sposobnost vezanja minerala, a njegova aktivnost ovisi o procesu karboksilacije koji je također pod utjecajem
vitamina K2. Aktivacijom osteokalcin veže kalcij i omogućava oteoblastima (stanice koje grade kosti) ugradnju kalcija u koštani matriks.

HIPOVITAMINOZA

Nedostatak vitamina K može biti prisutan u ljudi s povećanom potrebom za spomenutim vitaminom zbog npr. Crohnove bolesti, celijakije, upalne bolesti crijeva, cistične fibroze i ulceroznog kolitisa.

Smanjena sinteza žučnih kiselina i bolesti jetre mogu rezultirati smanjenom apsorpcijom vitamina K. Novorođena djeca koja se hrane isključivo dojenjem, nedostaje vitamina K jer ga majčino mlijeko sadrži u nedostatnim količinama. U nerazvijenom probavnom sustavu djeteta nema dovoljno bakterija koje bi ga same sintetizirale stoga je nužna suplementacija od najranije dobi.

PREHRAMBENI IZVOR I METABOLIZAM

Dvije podvrste vitamina K2 su menakinon-4 (MK-4) i menakinon-7 (MK-7).

Većina vitamina K zastupljenog u hrani je vitamin K1, a njegovi izvori su zeleno lisnato povrće, brokula, cvjetača, šparoge, mahune, avokado i čaj. Vitamin K se ne gubi termičkom obradom hrane.

Većina vitamina K1 se, još uvijek nepoznatim biokemijskim putevima, pretvara u vitamin K2 MK-4 u tkivima gdje se i skladišti.

Oblik vitamina K2 MK-7 nastaje sintezom iz vitamina K1 uz bakterijsku fermentaciju u debelom crijevu, ali ukupna sinteze menakinona je nedovoljna za potrebe organizma, stoga ga je potrebno unositi hranom ili suplementima.

Spomenuti podtip vitamina K2, MK-7 najbolje se apsorbira i ima najbolju bioraspoloživost te je zato u središtu pažnje znanstvene industrije.

Smatra se da zapadnjački način prehrane ne osigurava dovoljno vitamina K2 pa je nadopuna učinkovita opcija.

Prirodni izvori vitamina K2 nalaze se u mesu, jajima te mliječnim proizvodima. Veganski izvor iznimno bogat vitaminom K2 je natto – dobiven bakterijskom fermentacijom soje. Pretpostavlja se da je vitamin K2 sudionik i u “francuskom paradoksu”, gdje prehrana bogata sirevima i crvenim vinom korelira s niskim kardiovaskularnim rizikom.

Možemo zaključiti da su više razine vitamina K2 povezane s većom gustoćom kostiju i manjim rizikom fraktura te arteroskeroze, dok niže razine vežemo s rizikom osteoporoze. Vitamin K je nužan činitelj funkcioniranja organizma, ali da njegovo djelovanje u potpori koštanom sustavu i zaštiti krvožilnog sustava će u budućnosti zasigurno biti potkrijepljeno brojim istraživanjima i novim saznanjima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.